24. studenog 2000.
Pročitajte i ovo
Na Zagrebačkome summitu, prvom sastanku šefova država ili vlada EU 15 izvan granica Unije, pokrenuti su pregovori EU i Hrvatske o zaključenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
29. listopada 2001.
U Luxembourgu su potpisani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Privremeni sporazum koji pokriva trgovinski dio SSP-a do njegove ratifikacije. Njime se europsko tržište otvorilo za veliku većinu hrvatskih proizvoda.
21. veljače 2003.
Hrvatski premijer Ivica Račan predao je u Ateni predsjedatelju EU, grčkome premijeru Kostasu Simitisu Zahtjev za članstvo Republike Hrvatske u EU.
14. travnja 2003.
Vijeće Europske unije ovlastilo je Europsku komisiju da izradi mišljenje o zahtjevu Hrvatske za članstvo.
21. lipnja 2003.
Na Solunskom summitu EU šefovi država ili vlada EU 15 usvojili su Solunsku agendu za zapadni Balkan, kojom su svim zemljama u području potvrdili da im je mjesto u EU kada zadovolje uvjete za članstvo.
10. srpnja 2003.
Predsjednik Europske komisije Romano Prodi donio je premijeru Račanu Upitnik sa 4.560 pitanja, kojima je cilj bio utvrditi razinu (ne)usklađenosti Hrvatske s EU. Hrvatska je odgovore predala 9. listopada 2003.
20. travnja 2004.
Europska komisija usvojila je pozitivno mišljenje o zahtjevu Hrvatske za članstvo u EU.
18. lipnja 2004.
Na summitu EU 25 države članice EU promaknule su Hrvatsku na položaj kandidatske zemlje za članstvo u EU.
17. prosinca 2004.
Europsko vijeće odredilo je 17. ožujka 2005. kao datum za početak pristupnih pregovora EU i Hrvatske.
1. veljače 2005.
Stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kojime je Hrvatska, između ostaloga, preuzela obvezu preustroja brodogradilišta i čeličana.
16. ožujka 2005.
Vijeće EU usvojilo je Pregovarački okvir za pristupne pregovore s Hrvatskom, ali je odgodilo otvaranje pregovora do potvrde pune suradnje hrvatskih vlasti s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
3. na 4. listopada 2005.
Glavna ICTY-jeva tužiteljica Carla del Ponte potvrdila je da Hrvatska čini sve da se uhiti odbjegli haaški optuženik Ante Gotovina, pa su pod predsjedanjem britanskoga ministra vanjskih poslova Jacka Strawa u Luxembourgu otvoreni pristupni pregovori između Hrvatske i EU, a istovremeno su otvoreni i pregovori EU s Turskom.
20. listopada 2005.
Započeo je tzv. screening, pregled usklađenosti hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom EU podijeljenom u 35 pregovaračkih poglavlja.
12. lipnja 2006.
Na Međuvladinoj pristupnoj konferenciji u Luxembourgu kao prvi su otvoreni i odmah zatvoreni pregovori o poglavlju Znanosti i istraživanjima.
18. listopada 2006.
Završen je screening i o posljednjemu od 35 pregovaračkih poglavlja. Slovenija ne prihvaća izvještaj o screeningu za poglavlje Ribarstvo, čije će otvaranje najdulje blokirati, sve do 19. veljače 2010.
1. siječnja 2008.
Hrvatska uvodi ZERP i za države članice EU, čime krši 4. lipnja 2004. potpisanu obvezu da odredbe ZERP-a na njih neće primijeniti. Nakon što ga je Vijeće EU 18. veljače podsjetilo na tu obvezu, tadašnji premijer Ivo Sanader izvješćuje 13. ožujka predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa da se ZERP na plovila iz zemalja članica EU ponovno ne primjenjuje. Barroso zauzvrat navješćuje završetak pristupnih pregovora do kraja 2009.
13. listopada 2008.
Tadašnji slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel zaprijetio da će blokirati hrvatske pristupne pregovore ako Hrvatska iz svojih pregovaračkih polazišta ne ukloni zemljovide koji 'predodređuju granicu'.
19. prosinca 2008.
Na Međuvladinoj pristupnoj konferenciji EU i Hrvatske Slovenija je odbacila 'francuski kompromis' i blokirala 11 pregovaračkih poglavlja.
23. lipnja 2009.
Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn objavljuje da se povlači iz 'pomaganja nalaženju rješenja'. Slovenija blokira i 12. poglavlje.
24. srpnja 2009.
Švedsko predsjedništvo EU otkazuje najavljenu Međuvladinu pristupnu konferenciju s Hrvatskom, a Ljubljana, ohrabrena, blokira i 13. poglavlje.
29. srpnja 2009.
Američka državna tajnica Hillary Rodham Clinton pozvala je slovenskoga ministra vanjskih poslova Samuela Žbogara u State Department da mu objasni što Washington misli o slovenskoj blokadi Hrvatske.
31. srpnja 2009.
Odmah po Žbogarovu povratku iz Washingtona slovenski premijer Borut Pahor je pohitao na sastanak s novom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor u Trakošćan, gdje su se dogovorili da u 'tihoj diplomaciji' riješe spor.
11. rujna 2009.
Jadranka Kosor posjećuje Pahora, koji je izvješćuje da će Slovenija odblokirati pregovore temeljem 'francuskoga kompromisa', a da će se spor o granici pokušati riješiti arbitražom.
19. veljače 2010.
Nakon 15 mjeseci blokade, pregovori se nastavljaju i otvaraju se poglavlja Ribarstvo i Okoliš.
30. lipnja 2010.
Otvaraju se i pregovori o posljednjim poglavljima o kojima se pregovara: Tržišnome natjecanju, Pravosuđu i temeljnim pravima te o Vanjskoj, sigurnosnoj i obrambena politici.
19. travnja 2011.
Zatvaraju se pregovori o najopsežnijim poglavljima, koja najviše zahvaćaju u europski proračun: Poljoprivredi i seoskome razvitku te o Područnoj politici i usklađivanju ustrojnih sprava.
6. lipnja 2011.
Zatvara se i najdulje blokirano poglavlje Ribarstvo.
