Glavne teme tribine bile su zapošljavanje, povratak i obnova te položaj Srba kao najveće nacionalne manjine u Hrvatskoj. Predsjednik Josipović kazao je kako je rat nedvojbeno ostavio rane, ali kako se može i mora raditi na pomirenju, a da na pomirenju moraju raditi svi osim ratnih zločinaca koje treba procesuirati.
Pročitajte i ovo
>> Dačić: Sa svima smo dobri, jedino s Hrvatima imamo problema
'Oni koji su počinili zločin moraju biti kažnjeni i uvjeren sam da će Hrvatska na tom pravcu biti uporna', kazao je Josipović. Dodao je da je ohrabren što je prilikom posjeta mjestima u okolici Pakraca gdje su u Domovinskom ratu stradali hrvatski branitelji, ali i srpski i civili, naišao na ljude koji 'prihvaćaju Hrvatsku kao zemlju u kojoj je moguće zajednički živjeti'.
Na novinarsko pitanje što misli o uvođenju dvojezičnosti u Vukovaru predsjednik je ponovio da u prvom redu treba poštivati zakone.
'Ako ima uvjeta i ako je to predviđeno statutom lokalne samouprave to treba učiniti. Hrvatska je pravna i pravedna država i zakon treba poštivati', zaključio je predsjednik Republike. Ponovio je i da je dobar odnos sa svim susjedima, pa tako i Srbijom čiji je veleposlanik Stanimir Vukićević danas također bio u Pakracu, strateški interes hrvatske politike.
S jučerašnjom izjavom srbijanskog premijera Ivice Dačića kako treba raditi na odnosima, predsjednik se složio no dodao kako u Srbiju za sada ne planira ići. Istaknuo je i kako je vrlo važno poštivati zakon o dvojezičnosti, a kao jedan od preduvjeta za pomirenje i suživot istaknuo je potrebu da djeca idu u istu školu. Tu je ideju, podsjetimo, predsjednik Josipović već nekoliko puta podržao.
'Djeca svih vas moraju se družiti, zajedno igrati nogomet, ići u kino i na sveučilišta, no to ne znači da svatko neće čuvati svoju vjeru, jezik, pismo', rekao je Josipović.
Ministar hrvatskih branitelja Predrag Matić Fred kazao je da na normaliziranje međunacionalnih odnosa najviše utječe potraga za nestalima, što je ujedno najbolnije ratno pitanje. Kazao je da Hrvatska traga za 1711 svojih državljana koje više ne dijeli po nacionalnoj osnovi. Podsjetio je da je zbog potrage za nestalima organiziran niz tribina, a i s današnje je pozvao sve koji imaju bilo kakvih saznanja o mjestima stradanja da ih otkriju.
Traganje za nestalima, dodao je, podržali su i predstavnici Katoličke i Srpke pravoslavne crkve jer svakim smanjivanjem broja nestalih dolazi do 'spuštanja tenzija'.' Ako taj broj dovedemo na nulu pitanje suživota bit će puno lakše u svim krajevima gdje je bilo sukoba', zaključio je Matić.
Predstavnici grada Pakraca koji je, uz Vukovar i obližnji Lipik, pretrpio najteža ratna stradanja podsjetili su na težak položaj tog kraja koji je u posljednjih 20 godina i gospodarski devastiran. Uz štete na javnim objektima i infrastrukturi Pakrac je izgubio 1.400 radnih mjesta u drvnoj i 700 radnih mjesta u tekstilnoj industriji, kazao je gradonačelnik Davor Huška. Dodao je da se u taj grad trebaju vratiti svi koji 'nisu okrvavili ruke' kako bi se uz pomoć vlade i EU fondova riješili nagomilani problemi.
Zamjenik župana Požeško-slavonske županije Miroslav Grozdanić kazao je da je broj Srba na tom području osjetno manji nego prije rata te da su i mnogi koji su se željeli vratiti morali otići zbog egzistencijalnih problema. Mnoga srpska sela, dodao je, unatoč obnovljenim kućama nisu elektrificirana ili imaju problema s prometnom povezanošču i vodoopskrbom, zbog čega je nužna pomoć vlade.
O projektima koji bi sljedećih godina trebali pomoći razvoju ovog kraja na tribini su govorili i predstavnici ministarstava poljoprivrede, rada i mirovinskog sustava, kulture te uprave za koordinaciju europskih projekata. Uz dužnosnike Srpskog demokratkog foruma i Srpske pravoslavne crkve skupu su nazočili i predstavnici češke, talijanske i mađarske nacionalne manjine.
Predsjednik je položio vijence na spomen obilježje poginulim srpskim civilima na području Brestovca te poginulim hrvatskim braniteljima u Kusonjama. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
