Jedemo u krivo vrijeme i nismo sportski tipovi

Čak 600.000 ili 18 posto Hrvata je debelo, dok dva i pol posto ima više od 150 kilograma, odnosno predebeli su. I očito nije kriva genetika, jer jedu 170 grama šećera na dan. Toliko ugljikohidrata ima u tri čokolade, tri vrećice čipsa ili pola kile krumpirića. I ne bi bilo tako veliko zlo, da u paket aranžmanu ne dolazi hrpa masti i soli. 'Osoba liječi frustriranost hranom. U relativno kratko vrijeme naguta se, nabaca u sebe velike količine hrane i onda se osjeća relaksirano', rekao je dr. Veljko Đorđević.

Ali nisu ni druge nacije manje frustrirane, samo su prehrambeno osvještenije. Slovenac ili Talijan jede četiri puta manje nezdravo od Hrvata, pa unese četrdesetak loših grama. Smanjiti kalorije trebalo bi 41 posto Hrvata, od toga su ipak muškarci u većini. U najlošijem su stanju Zagrepčani i Zagrepčanke, a Splićanke i Osječani u najboljem. Djeca su nam kritično, čak 20 posto ima previše kilograma, a šest ih je posto pretilo. 'Jednu žlicu za baku za djeda za mamu i tako. Zapravo, smatra se da su zdrava djeca debela djeca, što je naravno pogrešno', rekao je . dr.Miroslav Dumić iz Klinike za pretilost djece.

Najveći problem je slaba volja i krivi tajming, a terapiju za vitkost svi već sigurno znaju napamet: više manjih obroka, puno voća i povrća i ribe, nemasno meso i mliječni proizvodi, sve integralno i niskog glikemijskog indeksa, zdrave masti, a što češće i što dalje od životinjski masnog i slatkog. Ali sve navodno nezdravo smije se jesti, samo ne prečesto, ne prekasno i ne u mirovanju.