Izbori za Europski parlament 14. travnja

S prvima danima u Europskoj uniji i hrvatski će zastupnici sjediti u Europskom parlamentu. Građani će na biralištima 14. travnja moći zaokružiti listu, ali i ime zastupnika kojeg žele.

Pročitajte i ovo Još manje od dva mjeseca Pripremaju li se stranke i građani dovoljno za izbore za EP? Europarlamentarci Plaća od 8000 eura: Što će naši zapravo raditi u EU?

Odluku donio nakon konzultacija

Josipović je naglasio da je odluku o datumu izbora donio nakon konzultacija s vladom, parlamentarnim strankama i nevladinim udrugama. Odlučio da se izbori za EP održe odvojeno od lokalnih, koji će biit 19. svibnja, kako 'europski izbori ne bi izgubili autonomiju i prepoznatljivost'.

'Preklapanjem izbora, europski izbori gube na autonomiji i prepoznatljivosti'

'Podsjetio bih na veliku važnost izbora za Europski parlament. Po prvi puta naši građani biraju svoje predstavnike u Europski parlament ... i ti izbori imaju veliku simboličku vrijednost', rekao je Josipović. 'Presudno za odluku o tome da se izbori održe odvojeno od lokalnih bila je činjenica da preklapanjem izbora, europski izbori gube na autonomiji i prepoznatljivosti, i da bi se u tom slučaju izgubila ta simbolička funkcija', rekao je hrvatski predsjednik.

Europski parlament ima ukupno 754 zastupnika, a hrvatskih će biti 12 i radit će za plaću od 8.000 eura Josipović je izbore za hrvatske zastupnike Europskog parlamenta raspisao sukladno svojim zakonskim ovlastima. Hrvatski sabor donio je 22. veljače odluku da će se izbori za dvanaest hrvatskih zastupnika EP-a provesti prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, uz mogućnost da se izbori raspišu na isti dan kada se održavaju lokalni izbori, odnosno u svibnju.

>> Milanović: Ušteda ne može biti glavni kriterij za određivanje datuma izbora

Europski parlament je jedina institucija EU-a koja se izravno bira na sveeuropskim izborima. Na početku europskih integracija postojala je Europska parlamentarna skupština, a njezini članovi bili su delegati nacionalnih parlamenata šest zemalja utemeljiteljica.

Glasuje manje od 50 posto birača

Godine 1962. dobiva današnji naziv Europski parlament, iako i dalje nema nikakvih ovlasti osim savjetodavnih. Od 1979. godine bira se na izravnim izborima svakih pet godina i danas ta institucija dijeli zakonodavne ovlasti s Vijećem EU-a, tijelom koje predstavlja vlade zemalja članica. Unatoč postupnom, ali stalnom povećanju ovlasti Europskog parlamenta, jedna od glavnih značajki europskih izbora jest slab odaziv birača, koji stalno opada. Na prvim izborima 1979. godine glasovalo je 63 posto birača, na drugim izborima 1984. glasovalo je 61 posto, zatim 1989. 58,5 posto, 1994. 56,8 posto, 1999. 49,8 posto, 2004. 45,6 posto i 2009. godine 42,94 posto.

Zanimljivo je da je izlaznost nešto manja u novim nego u starim zemljama članicama. Na zadnjim izborima 2009. najmanji odziv birača zabilježen je u Slovačkoj, samo 19,64 posto, zatim u Litvi 20,91 posto, Poljskoj 24,63 posto, Češkoj 28,22 posto, Sloveniji 28,25 posto.

Ne postoji jedna europska kampanja

Druga značajka dosadašnjih izbora za Europski parlament jest da su europske teme vrlo slabo, ako ikako, zastupljene u predizbornoj kampanji. Ne postoji jedna europska kampanja, nego su u svim zemljama članicama u središtu pozornosti unutarnjopolitičke teme i europski izbori često predstavljaju test popularnosti vladajućih stranaka, na kojem su, prema dosadašnjem iskustvu, najčešće slabo prolazile.

Kako povećati izlaznost na izbore?

Već neko vrijeme u Europskoj uniji traju rasprave kako povećati interes za europske izbore, jer niska izlaznost dovodi u pitanje i legitimnost Parlamenta. Postoji inicijativa da već za sljedeće izbore 2014. godine europske stranačke grupacije iziđu svaka s vlastitim kandidatom za predsjednika Europske komisije kako bi se na taj način razvila prava kampanja oko programa i ličnosti kandidata i kako bi birači dobili nekakvu predodžbu kamo ide njihov glas. Prema Lisabonskom ugovoru, Europsko vijeće treba predložiti predsjednika Europske komisije u skladu s rezultatima izbora za Europski parlament.

Jedna od ideja, koja sasvim sigurno još neko vrijeme neće zaživjeti, jest da se dio zastupnika bira na transnacionalnim listama koje bi se natjecale u cijeloj Uniji kao jednoj izbornoj jedinici. Ideja je da se ti zastupnici pridodaju zastupnicima izabranim u državama članicama, ali to otvara niz pitanja. U prvom redu, trebalo bi mijenjati Lisabonski ugovor koji ograničava broj zastupnika na 751, a postavilo bi se pitanje kako bi se ti zastupnici tretirali, što povlači pitanje jednakosti zastupnika.

Poštuju stranačku disciplinu

Zastupnici Europskog parlamenta nisu raspoređeni po nacionalnom ključu, nego djeluju u političkim skupinama, koje okupljaju srodne stranke. Statistike Europskog parlamenta pokazuju da zastupnici u vrlo visokom postotku poštuju stranačku disciplinu i da rijetko glasuju suprotno preporukama svoje političke skupine. Lobiranje za nacionalne interese obično se provodi unutar političkih skupina. Za formiranje političke skupine potrebno je najmanje 25 zastupnika koji dolaze iz najmanje sedam država članica.

Nijedna stranka nema apsolutnu većinu

U ovom sazivu djeluje sedam političkih skupina. Najveća je skupina Europske pučke stranke, slijede Progresivni savez socijalista i demokrata, Savez liberala i demokrata, Zeleni, Europski konzervativci i reformisti, Europa za slobodu i demokraciju i Ujedinjena europska ljevica.

Dio zastupnika ne pripada ni jednoj stranačkoj skupini i djeluju kao 'neupisani' ili neovisni zastupnici. Njihov je utjecaj zbog toga znatno ograničen. U Europskom parlamentu nikada nijedna stranačka skupina nije imala apsolutnu većinu, stoga se većina odluka donosi dogovorom najvećih političkih skupina.

'Ne gajim iluzije o velikom odazivu birača'

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović dao je izjavu za medije o raspisivanju izbora za Europski parlament na izvanrednoj pressici u Banskim dvorima.

Počeo je tako da je usporedio praksu drugih zemalja, točnije 'kolijevke parlamentarne demokracije', kako je nazvao Veliku Britaniju. Govorio je i o problemu odaziva na te izbore i razlogu slabe motivacije birača.

'Velika Britanija je do prije godinu, godinu i pol dana unazad, imala sustav u kojem su partlamentarni izbori, najveći izbori, glavni izbori', rekao je Milanović.

Milanović je naglasio kako su se parlamentarni izbori u Velikoj Britaniji unazad 150 godina mogli dogoditi 'ad hoc', voljom jedne stranke ili premijera, no kako su ta pravila naposljetku postrožena, ali da je u konačnici i dalje moguće da se parlamentarni izbori u toj zemlji raspišu bilo kad.

Bez iluzija o odazivu

'Nemojmo dakle ljudima govoriti ono što nije točno, što nije istina i što je problem nekih stranaka nespremnost i nesposobnost da se birače motivira da oni izađu na izbore', poručio je Milanović.

'Ja nemam iluzije da će to biti najveći odaziv ikad, biti će mali odaziv u odnosu na parlamentarne izbore', zaključio je.

Milanović je problem odaziva na EU parlamentarne izbore opisao kao problem politike.

Pusić pozvala građane RH da izađu na izbore za EP

Prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić pozvala je u petak hrvatske građane da izađu na izbore za Europski parlament koje je predsjednik Ivo Josipović sazvao za 14. travnja.

'Pozivam ovom prilikom sve građanke i građane RH da izađu na europske izbore. Oni nam omogućavaju da odlučujemo o svojoj široj domovini Europi, koja ima veliki utjecaj na našu užu domovinu Hrvatsku', rekla je Pusić u izjavi novinarima na marginama konferencije o jedinstvenom europskog tržištu koja se u petak održava u zagrebačkom hotelu International.

Važnost i vidljivost

Ministrica Pusić dodala je kako se od početka zalagala da se europski izbori održe odvojeno od lokalnih u svibnju, jer im se time, među ostalim, daje na 'važnosti i vidljivosti'. 'Moje je mišljenje od samog početka bilo da je važno da izbori za Europski parlament budu organizirani posebno, da im se na taj način da na važnosti i na vidljivosti', rekla je Pusić.

Ostali razlozi za njihovo odvojeno održavanje po mišljenju ministrice Pusić su i to da su to prvi europski izbori, ad hoc izbori, da idu po drugačijem modelu s preferentnim glasovima, te kao takvi neka vrsta generalne probe za opće europske izbore koji će se sljedeće godine održati u svih 28 zemalja članica EU. (I.D./B.V. / Hina)

Petogodišnji mandat sadašnjeg saziva Europskog parlamenta ističe u lipnju 2014. kada će se održati europski izbori na razini čitave Unije, uključivo Hrvatsku.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook