'Gospođa Markić sebi uzima za pravo da dijeli packe okolo. Kao što ona ima legitimno pravo nešto predlagati i ja imam legitimno pravo se ne slagati', rekao je Ivo Josipović u emisiji javnog servisa 'S predsjednikom uz kavu'.
Pročitajte i ovo
Odgovorio je to upitan za komentar optužbe Željke Markić da on, uz HDZ, SDP i GONG, ne želi promjene i veću društvenu pravednost koja bi se postigla kroz izravni izbor zastupnika u Sabor.
Istaknuo je pritom da se slaže s nekim dijelovima inicijative 'Birajmo zastupnike imenom i prezimenom', ali i da je u nekim dijelovima koje on predlaže kroz ustavne promjene 'puno ispred prijedloga gospođe Markić'.
Objašnjava da im se prijedlozi djelomično preklapaju kad je riječ o preferencijalnom glasovanju, ali i da je on 'otišao korak dalje' jer želi da se dio zastupnika ne bira samo imenom s lista, već i imenom među pojedinačnim kandidatima. 'Tu sam puno ispred prijedloga gospođe Markić', ustvrdio je.
Kod inicijative 'Birajmo zastupnike imenom i prezimenom' ne sviđa mu se prijedlog da se izborni prag za ulazak u Hrvatski sabor spusti 'na tri ili čak na dva posto u određenim okolnostima'.
'To zaista prijeti mogućnošću, kad to još kombiniramo sa zabranom predizbornih koalicija, da u parlamentu imamo 20, 25 pa i više stranaka i dobijemo situaciju parlamentarne nestabilnosti i nestabilne vlade i trgovine koja je moguća. To smo, uostalom, u povijesti i viđali - male stranke da bi sačuvale većinu nekoj jačoj stanci tražile su nemoralne i neopravdane stvari. Mislim da u tom segmentu taj prijedlog nije dobar, a jest u nekim drugim. Neke stvari podržavam i šteta je da je gospođa Markić ovako isključiva i da se nije otvorila rasprava, kao što ću ja otvoriti raspravu o svom prijedlogu Ustava. Možda bi se zajedno došlo do nekog boljeg rješenja', kazao je.
U ime obitelji: 'Skupili smo 150.000 potpisa'
Objašnjavajući glavne značajke svog prijedloga ustavnih promjena, Josipović ističe bolje stratificiranje pitanja referenduma (državni, ustavotvorni, zakonski, savjetodavni, lokalni), te uvođenje mogućnosti da građani s 10 tisuća potpisa stave na dnevni red Sabora bilo koje pitanje.
Najvažnijom i najvećom novošću svojih ustavnih promjena izdvaja jaku decentralizaciju države, u kojoj okosnica decentralizacije postaje 5 do 8 regija 'koje imaju vrlo visoke ovlasti u određivanju unutarnjih odnosa na podzakonskoj razini i puno više novaca'.
'Mislim da se na lokalnoj razni mnogi poslovi od važnosti za svakodnevni život građana mogu bolje uređivati i obavljati na lokalnoj razini nego samo u Zagrebu', rekao je.
Ta bi promjena, dodao je, imala i velik utjecaj na politički život jer bi regije bile i izborne jedinice, utjecalo bi se i na smanjenje troškova administracije, a bit će i bolji, fleksibilniji okvir za gospodarstvo.
Pobrojao je i ostale prijedloge koje nudi kroz svoj prijedlog promjena Ustava kao što su novo pozicioniranje Ustavnoga suda i DORH-a, smanjenje broja saborskih zastupnika te ponovio da se ne povećavaju ovlasti koje ima predsjednik Republike. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
