Podsjetimo, Mravka se tereti da je prodajom jeftine struje šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju HEP-u nanio štetu od čak 650 milijuna kuna. Za isto nedjelo bio je optužen i Sanader.
Bivši predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak priprema nagodbu s tužiteljstvom u slučaju u kojem je optužen da je prodajom jeftine struje šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju HEP-u nanio štetu od čak 650 milijuna kuna.
Vezani članci
Za isto je nedjelo u rujnu prošle godine optužen i bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, no tužiteljstvo je desetak dana kasnije optužnicu povuklo na doradu pa ju ponovno može podnijeti najkasnije do rujna ove godine. Zagrebački Županijski sud zbog toga nije odlučivao o zahtjevu Mravkove obrane da se ova optužnica spoji s posljednjim Sanaderovim slučajem.
"Ostavili smo otvorenu mogućnost za nagodbu, a sve će biti poznato najkasnije do 2. travnja", kazao je Mravkov odvjetnik Branko Šerić, dodajući da o nagodbi razmišljaju i ostala dvojica optuženika.
Optužnica protiv bivšeg šefa HEP-a u ovom slučaju podignuta je još u siječnju 2012. a osim Mravka terete se i njegov bivši savjetnik, umirovljeni general Ivan Kapular te bivši član Nadzornog odbora HEP-a Zdenko Juričić.
Pripremno ročište u aferi HEP-Dioki odgođeno do svibnja
Kapular je od Mravka navodno tražio da mu na račun HEP-a omogući ljetovanja od 41 tisuću kuna, a Mravak je optužen i da je u dogovoru s Jurčićem odobrio razna plaćanja preko fiktivnih ugovora o djelu i tako mu nezakonito pribavio 131 tisuću kuna, a HEP oštetio za 266 tisuća kuna, to jest za ukupno 307 tisuća kuna.
Odustali od progona Damira Polančeca
Uoči podizanja te optužnice državno odvjetništvo odustalo je od kaznenog progona protiv bivšeg potpredsjednika vlade Damira Polančeca i bivšeg direktora TLM-a Ivana Koštana, koji su bili pod sumnjom od početka istrage.
No, u konačnici je zbog poticanja Mravka na prodaju jeftine struje osumnjičen Sanader koji je nakon što je u veljači 2012. ispitan o ovom slučaju ustvrdio je da je riječ o "političkom progonu" jer je struja TLM-u i Aluminiju prodavana temeljem zakonitih vladinih odluka.
"Riječ je o odlukama vlade i moje i svih prethodnih vlada, pa čak i u vrijeme socijalističke Hrvatske, da se određenim gospodarskim subjektima pomaže. Brodogradnji smo pomagali izravno iz proračuna s izravnim subvencijama, nekima smo pomagali kroz jeftiniju struju. U slučajevima TLM-a i Aluminija Mostar postoji taj politički aspekt koji se ne smije zanemariti", kazao je tada Sanader, ističući da su odluke bile utemeljene i u političkom programu kojim je dva puta dobio izbore. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
Pravila objave komentara