Na početku sjednice drugog saziva Vladina Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske bio je i premijer Andrej Plenković koji je poručio da želi jedinstvo hrvatskog naroda gdje god njegovi pripadnici živjeli, priopćeno je iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.
Pročitajte i ovo
Magdeburg
Premijer Plenković osudio strašni napad u Njemačkoj: "Ovaj čin nasilja zaslužuje osudu"
napad u školi Prečko
Plenković: "Poduzet ćemo mjere kako bismo podignuli stupanj sigurnosti u školama, ali ovo je izoliran slučaj..."
Dodao je kako je Vlada odlučna rješavati sva otvorena pitanja koja koče razvoj međusobnih odnosa. To su prije svega: stjecanje hrvatskog državljanstva, ostvarenje biračkog prava te poboljšanje suradnje u području kulture, obrazovanja, očuvanja i njegovanja hrvatskog jezika i zajedničke povijesne i kulturne baštine.
Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, naglasio je kako je Savjet osnovan kako bi se svake godine razmotrilo kakav je status hrvatskog naroda u domovini i svijetu i nakon toga donio zaključak "što želimo postići u narednom razdoblju".
Novoizabrani predsjednik savjeta Grbešić zahvalio je na ukazanom povjerenju te istaknuo kako će unapređenje odnosa domovine i Hrvata izvan RH biti moguće tek "ako se svi okupljeni danas zajednički prihvate posla i sve svoje snage usmjere na zajednički cilj".
Izabrano je i četvero potpredsjednika savjeta koji dolaze iz BiH, Mađarske, Švicarske i Australije.
Nakon izbora predsjednika i potpredsjednika na sjednici će se razmatrati mogućnosti unapređenja i jačanja suradnje na gospodarskom, znanstvenom, kulturnom i svim drugim poljima između Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica. Poseban naglasak bit će stavljen na dio vezan uz mogućnosti unapređenja sustava učenja hrvatskog jezika za Hrvate izvan Republike Hrvatske, mogućnostima suradnje u okviru EU fondova, postupak dobivanja državljanstva i druga statusna pitanja.
Savjet Vlade RH za Hrvate izvan RH čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke Crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Članovi Savjeta iz redova pripadnika Hrvata izvan Hrvatske predstavnici su udruga, organizacija i institucija hrvatskih zajednica. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa sa svojom domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od četiri godine i volonteri su.
Zastupljenost Hrvata izvan RH u Vladinu Savjetu određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa RH. Tako Hrvati u BiH imaju devet, hrvatska manjina u europskim i susjednim zemljama 17, a hrvatsko iseljeništvo 29 predstavnika, kaže se u priopćenju.
Članovi Savjeta po položaju su i predstavnici državnih tijela i institucija u RH. (Hina)