ISTRAŽIVANJE NA 4000 UČENIKA U HRVATSKOJ Ide li matematika bolje dječacima ili djevojčicama?

Pokazalo je to međunarodno istraživanje TIMSS 2015. o trendovima u znanju matematike i prirodoslovlja koje je provedeno u Hrvatskoj u četvrtim i osmim razredima osnovne škole te u četvrtim razredima srednje škole. U ciklusu istraživanja TIMSS 2015. sudjelovalo je više od 600.000 učenika iz 57 zemalja, uključujući približno 4000 učenika četvrtih razreda iz 163 osnovne škole u Hrvatskoj. Prvi put su hrvatski učenici sudjelovali u istraživanju TIMSS tijekom školske godine 2010./2011..

No, ovaj su put njihovi rezultati bili značajno bolji nego tada. Hrvatski su učenici u školskoj godini 2014./2015. bili uspješniji u matematici od svojih vršnjaka u prethodnom ciklusu za 12 bodova dok je ta razlika za prirodoslovlje veća - 17 bodova.

Pročitajte i ovo Osvojio titulu šampiona Hrvatska ima matematičkog genija: Osmogodišnji Zagrepčanin izračunao ono što bi i odraslima bio problem matematika najveći strah Istražili smo hoće li fakulteti spuštati kriterije: "Problem je jer upisujemo studente koji realno ne mogu završiti fakultet"

U novom istraživanju postigli su iz matematike 502 boda, što je na sredini međunarodne ljestvice koja iznosi 500 bodova. U prirodoslovlju su postigli 533 boda, navode u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) koji je u utorak predstavio rezultate TIMSS 2015..

Djevojčice i dječaci – razlike prema spolu

Prema međunarodnom prosjeku za četvrti razred ne postoje razlike u postignutim rezultatima iz matematike i prirodoslovlja između djevojčica i dječaka. No, u hrvatskim osnovnim školama dječaci su ostvarili statistički značajno bolje rezultate u matematici od djevojčica u svim trima sadržajnim i kognitivnim domenama, posebice u domeni zaključivanja (za koju razlika iznosi 20 bodova) – nacionalni prosjek za dječake iznosi 508 bodova, a za djevojčice 496 bodova, što je značajnih 12 bodova manje, navode u NCVVO-u.

U prirodoslovlju su djevojčice postigle statistički značajno bolje rezultate od dječaka u sadržajnoj domeni znanosti o životu te u kognitivnoj domeni zaključivanja, dok su dječaci postigli statistički značajno viši rezultat u kognitivnoj domeni činjeničnoga znanja.

U NCVVO-u navode kako se može zaključiti da su postignuti rezultati hrvatskih učenika iznimno dobri u odnosu na sadržaje poučavanja koji su im dostupni te da su hrvatski učenici uspješni u svim kognitivnim domenama, posebice zaključivanju.