Istraživanje o zapošljivosti mladih (Foto: Duško Jaramaz/Pixsell)
Istraživanje o zapošljivosti mladih (Foto: Duško Jaramaz/Pixsell)

Agencija za znanost i visoko obrazovanje predstavila je u ponedjeljak rezultate istraživanja koji pokazuju da se najviše zapošljavaju diplomirani studenti koji su za vrijeme studija imali stručnu praksu, iako nisu bili odlikaši.


Istraživanje o zapošljivosti diplomiranih studenata Agencija je provela u suradnji s Fakultetom organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu tijekom 2017. na nacionalnoj razini.

Vezani članci Nezaposlenost mladih (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Ministar rada želi vratiti pripravništvo u praksu Slika nije dostupna Oporba oštro o Vladinim mjerama: ''Ustavna tužba je napisana''

Od ukupno 12.700 osoba koje su istraživači kontaktirali, sudjelovao je 7201 njih. Većina od 51,3 posto završila je diplomski studij, a 48,4 posto ispitanika završilo je preddiplomski studij, rečeno je.

Radi se o studentima koji su diplomirali u akademskoj godini 2015./16., od čega 96,9 njih na javnim visokim učilištima.

Šest mjeseci nakon završetka studija, zaposleno je bilo 78 posto studenata, a nakon godinu dana 85,6 posto studenata, od čega najveći broj (34,1 posto) na mjeri stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Više od polovice ispitanika, 56 posto njih, prvi je posao pronašlo u privatnom sektoru, a 78,2 posto ispitanika posao je pronašlo u struci, rečeno je.

Vidimo da se zapošljivost mladih povećava. Treba naglasiti da su ovo rezultati među studentima koji su diplomirali 2016. i ja vjerujem da su novi rezultati bolji, kazala je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Treba naglasiti odgovornosti visokih učilišta i svih nas koji kreiramo politike obrazovanja da se uzmu u obzir stvarne potrebe gospodarstva i da se studijski programi prilagode stvarnim potrebama i onome što već sada znamo da će biti traženo na tržištu rada kroz sljedećih nekoliko godina, kazala je.

U programskim ugovorima s visokim učilištima jasno kažemo da se ne mogu povećavati kvote na studijskim programima koji već imaju studente koji su nezaposleni. Mi ćemo s visokim učilištima imati pregovore da vidimo koji su to programi gdje ima smisla povećavati upisnu kvotu a gdje bi ih trebalo smanjivati, kazala je Blaženka Divjak.

Prema rezultatima, čak 46,2 posto ispitanika u sklopu studijskog programa na javnim učilištima nije imalo obvezatnu stručnu praksu, te 26,7 posto na privatnim visokim učilištima.

Samo 22,7 studenata koji su završili stručne studije nije imalo stručnu praksu, dok taj broj na sveučilišnim studijima prelazi 54 posto.

Studenti koji su prošli stručnu praksu smatraju je pozitivnim iskustvom za stjecanje općih, životnih i radnih vještina, kazala je Katarina Pažur Aničić s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu predstavljajući rezultate istraživanja.

Rezultati pokazuju dobru zaposlenost u jednom dijelu. Dosta studenata se zapošljava u privatnom sektoru, što nam je dobar pokazatelj stanja stvari, i kako mladi mogu u budućnosti računati i kako će se stvari dalje kretati, kazala je ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Jasmina Havranek.

Kazala je da se više slijede i preporuke Zavoda za zapošljavanje. Situacija se mijenja iz godine u godinu, posebno u područjima koja su interesantna, odnosno gdje je veća zapošljivost, kazala je.

Mislim da trebamo naći ravnotežu u državi i da se ona može postići dobrim dijalogom između dionika, kazala je i dodala da će se studijski programi generalno jako mijenjati, i da smatram da su hrvatske institucije dosta spremne za to, "iako trebaju biti i više".

Gospodarstvenici moraju biti uključeni u oblikovanje potreba za studijskim programima, kazala je Jasmina Havranek.

U drugom po redu istraživanju o zapošljivosti mladih, a trenutačno se provodi i treće, nezaposleni kao glavni razlog svoje nezaposlenosti navode nedovoljnu ponudu poslova u struci (49,1 posto ispitanika).

Najčešća strategija pronalaska prvog zaposlenja među ispitanicima je preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (25 posto), dok se 18,6 posto ispitanika samoinicijativno javilo poslodavcu.

Ako se izuzmu osobe koje su kao zaposlenje navele mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, najveći broj ispitanika (46,4 posto) ima plaću između 3500 i 5000 kuna, kazala je Katarina Pažur Aničić .

Velik broj ispitanika nije imao priliku koristiti usluge službi za podršku studentima i razvoj karijera na visokim učilištima, jedan je od rezultata istraživanja zbog čega su istraživači, zajedno s ministricom Divjak, uputili kritike visokim učilištima.

Nakon predstavljanja rezultata održan je okrugli stol "Sustavno praćenje zapošljivosti u službi povezivanja obrazovanja i gospodarstva". (Hina)