Prema istraživanju profesora s Policijske akademije Krunoslava Borovca, Hrvati su od svih prometnih prekršaja najčešće skloni prekoračenju brzine do 20 kilometara na sat. Tko krši koje prometne propise, jesu li tome skloniji muškarci ili žene? Detalje ima reporterka Dnevnika Nove TV Sara Tomašković.
Podijelite
Među vozačima, ali i pješacima kada su u pitanju vještine za volanom caruju predrasude. Jasno je to i po odgovorima na pitanje koje je Dnevnik Nove TV postavio građanima. Tko radi više prometnih prekršaja, muškarci ili žene?
Karlo je odgovorio da ne voze brže, ali tipkaju. Mirjana misli da to ovisi o osobi. "Žene uvijek bolje voze", odgovorio je Nediljko, dok je pak Hrvoje rekao: "Žene nikad ne puštaju pješake preko pješačkog prijelaza".
Istraživanje profesora na Policijskoj akademiji Krunoslava Borovca kaže da i jedni i drugi krše propise. Muškarci češće voze pod utjecajem alkohola, pretječu gdje ne smiju, ne koriste pojas. Žene pak češće oduzimaju prednost pješacima.
"Žene su zabrinutije zbog posljedica koje bi mogle nastupiti ako čine neku od opasnih radnji. Kod muškaraca je ta svijest jednako prisutna, ali zabrinutost zbog posljedica koje će nastupiti je puno manja ", dodao je profesor Borovac.
Bez obzira na spol, prometnih prekršaja svugdje u Hrvatskoj podjednako ima. Razlike u regijama ipak postoje.
"Tu mi u zagrebu čak najdivlje vozimo", vjeruje Luka, a s njim se slaže i Mario: "Zagrepčani vjerojatno zbog gužvi i zbog takvih situacija". Damir park misli da je u Zagrebu sređenija situacija.
"Za područje Istre i Primorja karakteristično je prekoračenje brzine dok je primjerice za slavonsku regiju specifično pretjecanje na mjestima gdje to nije dozvoljeno, primjerice za Zagreb je specifično neodržavanje sigurnosnog razmaka i češći prolazak kroz raskrižje dok je upaljeno crveno svijetlo", objasnio je Borovec.
Prema istraživanju, naskloniji kršenju pravila su mlađe osobe, bez obzira na spol, koje su zaposlene i koja imaju veća mjesečna primanja, tumači Borovec.
Da mladi itekako mogu biti neoprezni, vide i oni koji ih uče voziti. "Prva krajnost je da su uplašeni, a druga je krajnost je kandidati koji su presigurni u sebe i kao da nisu svjesni opasnosti što to sve skupa nosi. S ovima koji su presigurni u pravilu je malo veći problem, ono što je česta pojava je da nemaju osjećaj za brzinu", objasnio je stručni voditelj i predavač u autoškoli Siniša Pšeničnik.
Upravo brzina može biti kobna kada su u pitanju prometne nesreće. Prema preliminarnim podacima MUP-a u 2023. je bilo više od 34 tisuće prometnih nesreća. Samo zagrebačka policija evidentirala ih je 5956. Lani su u prometnim nesrećama smrtno stradale 274 osobe.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
