Što o štrajku misle građani? Sindikate još uvijek podupire većina, a evo koga krive za problem koji već traje mjesecima

Štrajk prosvjetara podržava 67% ispitanih građana, dok ih 29 % ne podržava. Vrlo je malo onih koji nemaju stav o ovoj temi - 4 posto, a zanimljivo, ne postoji značajna razlika u podržavanju štrajka neovisno o spolu, dobi, regiji…ili činjenici je li netko roditelj ili nije.

Pročitajte i ovo Ministar zadovoljan Hrvati su prosječno pismeni, a evo kakvi su u rješavanju problema istraživanje o ovisnostima Hrvati su među najgorima u Europi! Piju, puše, drogiraju se i uzimaju antidepresive

Nešto manji broj, ali još uvijek većina, 53% ispitanika smatra kako prosvjetni radnici trebaju nastaviti tražiti povećanje koeficijenta složenosti posla i nastaviti sa štrajkom. Ne mali broj ispitanika 38% smatra da bi bilo dobro prihvatiti Vladinu ponudu.

Ova situacija traje već mjesecima, a sam štrajk više od mjesec dana, pa kao glavne krivce za to građani vide Vladu Republike Hrvatske, njih 36% ili konkretno Andreja Plenkovića, njih 23%. Sindikate smatra odgovornim 15 % ispitanih, a još manje ministricu Divjak - 5 %.

Svi izazovi nastavničkog posla postali su vidljivi svakodnevnim ispovijestima ogorčenih prosvjetara o uvjetima rada, pa smo pitali građane i o tome. Odgovor je gotovo jednoglasan - Da su prosvjetna zanimanja teška i zahtjevna slaže se 78% građana. 15 posto ispitanika se slaže s tvrdnjom da je to lagan i lagodan posao. 

Izgubljeno će biti teško nadoknaditi 

Iako je podrška prisutna, 64% građana svjesna je kako će biti teško ili iznimno teško nadoknaditi izgubljenu nastavu. Trećina ispitanika vjeruje da našim učenicima nadoknada neće teško pasti. 

Roditelje smo pitali, bude li se nastava nadoknađivala subotama, koliko je vjerojatno da će njihovo dijete ići na nadoknade, i njih 70% kaže kako vjerojatno hoće. Ali ima i onih koji i na samu najavu radnih subota kažu da njihovo dijete neće sudjelovati u tome. Takvih je 27 %.

Postoje i druga rješenja, pa tako najviše roditelja, njih 25% preferira skraćivanje zimskih praznika i produljenje školske godine, njih 22% skraćivanje proljetnih praznika i produljenje školske godine, a 20% odabire produljenje školske godine isključivo u lipnju i nakon njega. 

NAPOMENA:
Istraživanje je provela agencija IPSOS. Provedeno je na stratificiranom slučajnom i nacionalno reprezentativnom uzorku od 600 građana Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno između 28. i 29. studenog ove godine. Pogreška mjerenja je +/-4 %.