Šteta od potresa koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i okolicu
Šteta od potresa koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i okolicu Foto: Borna Filić/PIXSELL

Nekoliko potresa proteklog tjedna uznemirilo je Hrvatsku, posebno Zagrepčane, koji se od onog u ožujku još nisu oporavili. I jutros je zabilježen slabiji potres u blizini Zagreba koji je prema podacima EMSC-a bio magnitude 2,2. Seizmološka služba RH nešto kasnije je objavila magnitudu 2,3. Zanimalo nas je zašto dolazi do razlike u podacima.


Zbog učestalih podrhtavanja tla na području Hrvatske, na koja smo postali osjetljivi nakon što je bio potres u Zagrebu, sve češće baratamo izrazima 'jačina', 'intenzitet', 'magnituda'. Spominju se i Mercalli, Richter, razne druge ljestvice…

Vezani članci Potres na Tajvanu Snažan potres pogodio Tajvan: Tresli se na 6,5 stupnjeva, evakuirani radnici iz tvornice Zagreb mjesec dana nakon potresa Obnova Zagreba: U ponedjeljak javni poziv za popravak dimnjaka, krovišta, dizala...

Pritom nismo baš uvijek najsigurniji o čemu točno govorimo, a muče nas i ''korekcije'' prvih podataka o potresu. Istražili smo što je što u seizmologiji i zašto se podaci koje Seizmološke službe RH i Euromediteranskog seizmološkog centra EMSC-a najčešće razlikuju.

Iz Seizmološke službe RH objasnili su nam kako EMSC podatke o potresu dobiva iz različitih institucija. Naše područje najviše pokriva Slovenija, čiji seizmolozi imaju automatsku analizu kada se podrhtavanje dogodi.

"Oni pomoću automatike mogu izračunati magnitudu, odnosno lokalnu magnitudu i proslijediti je EMSC-u. Kada mi iz Hrvatske pošaljemo faze očitane na seizmogramu i našu magnitudu, ta se vrijednost mijenja. Europski centar dobiva podatke iz različitih institucija. Konkretno, naše područje najviše pokrivaju Slovenci koji imaju automatsku analizu i oni pomoću automatike mogu izračunati lokalnu magnitudu potresa i proslijediti je. Ona se računa na temelju amplitude seizmograma, a koeficijenti koji se uvrštavaju u jednadžbu razlikuju se od lokacije do lokacije, od države do države i izračuni mogu dati drugačiju mjeru. Najveći utjecaj na razliku u magnitudi je što automatika susjednih država pošalje izračune prije nego što mi stignemo analizirati", objašnjavaju u Seizmološkoj službi.

Seizmološke službe u Europi za određivanje intenziteta potresa koriste tzv. EMS skalu, odnosno Europsku makroseizmičku ljestvicu.
Hrvatska seizmološka služba također ju koristi jer je riječ o skali koja je europski standard. Ranije su postojale i druge takve skale, no ova je u upotrebi od 2000-ih godina.

Kada je riječ o intenzitetu potresa, on se daje na temelju magnitude koju seizmolozi izračunavaju iz seizmograma.

"Dakle, iz izračunane magnitude dajemo procjenu intenziteta potresa u epicentru. Mi u Seizmološkom centru dajemo i magnitudu i procjenu intenziteta, a on se izražava u stupnjevima neke ljestvice, primjerice EMS ili Mercallijeve", objasnili su.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju