Obojica su posvjedočila da u ratno vrijeme nisu čuli za zločine koji se optužnicom stavljaju na teret Glavašu i ostalima te da se prvi političar optužen za ratni zločin nije miješao u vojne strukture prije nego što je krajem 1991. službeno postavljen za prvog čovjeka osječke obrane.
Pročitajte i ovo
Dubravko Jezerčić, koji je nakon zapovjednih dužnosti u Hrvatskoj vojsci 1993. postao načelnik osječke policije, kazao je da je, osim iz medija, za zločine navedene u optužnici prvi put čuo od novinara na policijskoj konferenciji za novinare. Potom je od suradnika zatražio da mu dostave dokumente o svim neriješenim ubojstvima civila i otkrio da je posao u većini slučajeva odrađen neprofesionalno.
U nekim slučajevima nije bilo očevidnih zapisnika, a ni službenih policijskih bilješki, kazao je Jezerčić, dodajući da su mu suradnici na pitanje zašto se istrage nisu obavile bolje odgovorili da je 'bilo takvo vrijeme'. Iako je o svemu obavijestio MUP u kojem je osnovan posebni odjel za ratne zločine i terorizam na nerazjašnjenim ubojstvima civila počelo se intenzivnije raditi tek poslije mirne reintegracije 1998. a posebno nakon 2000., kazao je Jezerčić.
'Ništa se nije moglo bez Glavaševa potpisa'
Umirovljeni general Vinko Vrbanac, koji je obrani Osijeka pristupio nakon bijega iz JNA, kazao je da je nosio iskaznicu s Glavaševim potpisom, iako on u to vrijeme službeno nije bio zapovjednik obrane grada. Kao novu osobu u gradu, pojasnio je, nitko ga nije poznavao, a bez odgovarajućeg dokumenta s potpisom osobe do koje su drugi držali ništa se nije moglo napraviti, kazao je Vrbanac.
Suđenje se nastavlja sutra svjedočenjem bivšeg osječko-baranjskog župana Ladislava Bognara i Josipa Katančića.
