Invalidi u strahu od rezova: 'Mi nismo Đuro Glogoški, nemamo političku moć'

Većina strahuje da će nakon utvrđivanja imovinskog cenzusa ostati bez tog novca i pasti na prag siromaštva. Vladi zamjeraju i odustajanje od projekta Centra za liječenje osoba s oštećenjem kralježnice.

Pročitajte i ovo Festival tolerancije Nakratko su postali modeli: ''Jako je važno da se u prvi plan ne stavlja naš invaliditet nego mi kao osobe'' Analiza Dnevnika Nove TV Tko će proći najbolje, a tko najgore prema modelu Proračuna za 2016.?

Bez tuđe pomoći Ines Pehnec ponekad ne može ni do čaše vode. Osjeća se iznevjerenom, jer kako kaže, ispada da će biti kažnjena zbog pokušaja da unatoč zdravstvenom stanju ima normalan život. Iako imovinski cenzus još nije poznat, gotovo je sigurna da će ostati bez doplatka za pomoć. I to zbog posla koji radi i imovinskog stanja njezih roditelja.

"Ako sad ne kažemo jasno stop netko će... Mi nemamo političke moći, mi nismo Đuro Glogoški, i on nas neće podržati", smatra Pehnec. "Ako nemate tu podršku društva vi ste, zapravo, društvo vam šalje poruku da vas ne treba, da vas ne vidi", kaže.

U prošoj godini novac za pomoć i njegu primalo je 66 tisuća osoba. Taj doplatak u iznosu od 350 ili 500 kuna ostvaruju osobe čiji mjesečni prihodi nisu veći od tisuću i 250 kuna, ili ako žive u obitelji, tada primanja po članu ne smiju biti veća od tisuću kuna. Uz prihodovni cenzus, njegova visina ovisi o procjeni potrebne pomoći.

"Uvođenjem imovinskog cenzusa postoji opravdani strah da bi to značilo dodatno smanjivanje prava osoba s invaliditetom s osnova invaliditeta i da bi njihov položaj bio puno puno teži", kaže Mira Pekeč Knežević, zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

Najugroženiji će, smatraju u udrugama, biti samci. "Ljudi koji imaju neku imovinu, a koja nije provedena po knjigama, ljudi koji imaju nešto zemlje a ne mogu sami obrađivati. Uglavnom mi, zapravo nitko nije konkretizirao šta će to značiti i koji imovini cenzus će se primjeniti", ističe Maja Knežević, predsjednica HUPT-a.

Upravo zato pravobraniteljica je zatražila očitovanje institucija. Objašnjenje, baš kao i mi, još nije dobila. "Mi već jesmo slali preporuke na predsjednika Sabora, premijera i na matično nadležno Ministarstvo socijalne politike i mladih", napominje Knežević.

Za stol žele i s ministrom zdravlja. Njemu zamjeraju rezanje sredstava za projekt lječilišta za osobe s oštećenjem kralježnice. "Mi ćemo tražiti dodatna sredstva iz fondova Europske Unije za razvoj toga. Dakle ja ne vidim na kojoj stavci, gdje piše da će se išta rezati ako ćemo ići unaprijeđivati taj segment", kaže ministar zdravlja Dario Nakić.

Oni kojih se sve to najviše tiče strahuju da unaprjeđivanje znači daljnje rezanje prava. Asistenti za pomoć osobama poput Ines mjesečno primaju 2 tisuće kuna. Strahuje da su oni sljedeći u nizu, a bez tih ljudi osobe s invaliditetom uistinu bi se mogle spustiti na margine društva.