Jedan od čelnika inicijative Teodor Celakoski iz udruge Pravo na grad rekao je na konferenciji za novinare da su prema preliminarnim podacima dosad prikupili 487.612 potpisa. Iz te brojke isključeni su neispravni potpisi.
Pročitajte i ovo
"To je preko 113 tisuća potpisa više od onog što smatramo da je potrebno za raspisivanje referenduma", rekao je Celakoski.
Iako je inicijativa prikupila dovoljno potpisa i po težem kriteriju, po kojem raspisivanje referenduma treba poduprijeti deset posto od ukupnog broja birača, odnosno njih 452 tisuće, drže da bi trebalo primijeniti niži uvjet po kojem je dovoljno prikupiti deset posto od broja birača u Hrvatskoj, odnosno 370 tisuća.
Mijat Stanić iz Nezavisnog cestarskog sindikata najavio je da će najvjerojatnije krajem idućeg tjedna predati potpise u Sabor, a nakon toga će Saboru dati rok od 15 dana od početka prve sjednice za pregled potpisa.
"Ako smo mi mogli po kiši i lošem vremenu i uvjetima prikupiti te potpise onda ne vidim zašto bi Saboru, Vladi i svima koji su zaduženi za pregled potpisa trebali davati duži rok", kazao je Stanić.
Od Ustavnog suda tražiti tumačenje o broju potpisa za narodni referendum
S obzirom da se u javnosti često govori kako su referendumi skupi, Incijativa traži od vladajućih da se referendum raspiše na dan predsjedničkih izbora kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi, koji bi u tom slučaju bili deset puta manji.
Platforma sindikata i udruga koja je prikupljala potpise pokazala je dobar spoj i time neće završiti svoje aktivnosti u zaštiti javnih dobara.
"Mislim da tek dolazi vrijeme kad će civilno društvo, odnosno građani imati utjecaj prilikom donošenja odluka i izvan izbora, odnosno da je počelo vrijeme kad će država morati slušati što misle i govore građani", rekao je Stanić.
Celakosi je ustvrdio da ne žele stati na prikupljanju potpisa već im je cilj izazvati javnu raspravu i zahtijevati od vlasti da građane više ne gura u političku korupciju i klijentelizam ili privatizaciju.
Dodao je da će oni raditi na izgradnji boljeg modela upravljanja javnim tvrtkama, javnim institucijama i javnim dobrom koji se neće oslanjati na partitokratsku kontrolu nego na javnu, stručnu i društvenu kontrolu zajedničkih javnih resursa. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
