Istražili smo: Kakvo je stanje na tržištu nekretnina, kolike su cijene najma i što mogu očekivati studenti u potrazi za smještajem

Neizvjesno. Tako bismo jednom riječju mogli opisati trenutno stanje u kojem se nalaze studenti kada je u pitanju traženje stanova i početak akademske godine.

Pročitajte i ovo Stručnjak razbija mitove Za kuću u Slavoniji ne može se kupiti ni garaža u Zagrebu? Istražili smo najčešće zablude o kupnji nekretnina Hrvatska iznad Njemačke, Danske... Zašto su u siromašnijim zemljama ljudi češće vlasnici nekretnina? "Sjeverne i zapadne države imaju sve ono što smo mi ugasili '90-ih godina"

"Država, niti grad, niti lokalna samouprave ne štite ljude koji su u najmu na tržištu iako u gradovima vidimo sve veći postotak ljudi, posebice mladih ljudi u rasponu od 18 do 39 godina, kako svoje stambeno pitanje u tom periodu života rješava u najmu", rekla je Iva Marčetić iz inicijative Stanovanje za sve.

Mnogim je podstanarima prošle i početkom ove godine podignuta stanarina.

"Podatke koje mi imamo o cijeni stanova, koje smo zapravo analizirali, se tiču kraja prošle i početka 2020. godine, kada je to stanje bilo dosta alarmantno. U Zagrebu je tako cijena kvadrata bila između osam i 12 eura, što je više od cijene kvadrata nego, recimo, u Berlinu.", rekla je Marčetić.

"Mi smo imali jednu veliku krizu priuštivosti stanovanja, a zapravo, koliko možemo vidjeti, se i sada nije se puno promijenilo", dodala je.

Stanovi koji su se izdavali za dnevni najam prešli su u mjesečni i to je jedina značajna promjena.

"Te cijene su i dalje nerealne pa se tako, recimo, na Črnomercu za garsonijeru traži 3000 kuna i takve cijene koje uopće nisu u relaciji s dohodcima kakve mi imamo", rekla je Marčetić.

Najmodavci očekuju da će se sve vratiti na normalno

Odlučili smo istražiti što se traži, a što nudi. Uzmemo li u obzir da je osoba došla na fakultet ili rad u Zagreb, nerealno je očekivati da za najam mjesečno može izdvojiti više od dvije ili tri tisuće kuna. Studenti privatnih fakulteta u ovome istraživanju nisu fokusna skupina.

Pogledali smo što se nudi na najpopularnijoj tražilici stanova. Kriteriji su nam stanovi od 25 do 40 kvadrata u iznosu od 100 do 350 eura na području Zagreba.

"Mogu pretpostaviti da zapravo najmodavci do neke mjere očekuju da se situacija primiri i neke stvari vrate na normalno. Kada pitate tko diktira tu cijenu, tu cijenu diktira nedostatak javnih u najmu, nedostatak državne i lokalne stambene politike koja bi ublažila takve udare tržišta i koja bi ublažila da ne moramo iznajmljivati stanove koji daleko prelaze neke naše dohodovne mogućnosti", rekla je Marčetić.

Tijekom karantene mnogi su imali teškoća s plaćanjem i najma i režija. Neki od njih kontaktirali su stanodavce moleći za razumijevanje.

"U nekom postotku je to bilo uspješno, u nekom nije. To znači da se zaštita našeg stambenog prava u stanovima u najmu svodi na to koliko dobro možemo pregovarati sa gazdom, a to je neki odnos koji bi zapravo grad i države trebale regulirati", rekla je Marčetić.

Zagreb nije jedini grad s ovim problemom

Osim Zagreba, i druga središta u Hrvatskoj imaju slične stambene izazove u kojima obala prednjači.

"U gradovima poput Zadra, koji je sveučilišni grad kao i Split, studenti ne mogu iznajmiti stanove duže od perioda od desetog do recimo petog i šestog mjeseca. Svako se ljeto moraju snalaziti i seliti što je za studentsku populaciju, nažalost, nekako prihvaćeno iako se i studenti tamo bune, ali zamislite obitelji s djecom koje moraju raditi istu tu stvar", rekla je Marčetić.

Kao rješenje Marčetić navodi javne stanove.

"To bi izgledalo da se više sredstava ulaže u izgradnju stanova za najam, da se ne rade kao što sada vidimo subvencije za kredite koje su upitne kvalitete u smislu smanjivanja stambenih troškove nego da se zaista ulože u stanove za najam", rekla je.

"Ako imamo stotine milijuna koje smo dali u subvencije privatnim bankama za kupovinu stanova onda te novce možemo isto tako usmjeriti u gradnju stanova. Neki od proračuna su govorili o čak 1000 stanova koji se mogu izgraditi za troška dvije runde subvencioniranja stambenih kredita", rekla je Marčetić.

Nova je runda već započela. APN od ponedjeljka zaprima zahtjeve građana za subvencioniranje stambenih kredita. Datum objave odobrenih zahtjeva otprilike će se poklopiti s datumom plaćanja stanarine za listopad.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!