Hrvatska je u završnoj fazi procesa uvođenja eura, a nakon toga morat ćemo ispuniti još četiri dodatna kriterija. Ovakvim tempom euro bi mogli uvesti 1. siječnja 2023. godine.

Galerija


Trenutno se nalazimo u završnoj fazi procesa uvođenja eura. Hrvatska kuna je u srpnju 2020. godine ušla u tečajni mehanizam u kojem moramo provesti dvije provjere kada kuna mora biti vrlo stabilna prema euru.

''Nakon toga moramo još ispuniti četiri dodatna kriterija koje se odnose na stabilnost cijena kamatne stope i javne financije. Do sada smo uspješno te kriterije zadovoljavali i ako se takva situacija nastavi mi bismo od 1. siječnja 2023. mogli uvesti euro'', rekao je Mislav Brkić, viši savjetnik u Direkciji za europsku suradnju HNB-a.

Još uvijek traju praktične pripreme, a radi se i na izmjenama zakona tako da se u naš pravni okvir unese da je euro nova službena valuta.

''Radi se na pripremama složene logističke operacije zamjene gotovog novca, dakle HNB će trebati povući gotovinu iz opticaja dakle kune, novčanice, kovanice kuna i plasirati gospodarstvu i građanima novčanice i kovanice eura. S tim da će kovanice eura imati na naličju naše nacionalne simbole'', komentira.

Već godinama se vode rasprave o pozitivnim i negativnim stranama uvođenja eura. S jedne strane zagovornici eura smatraju da će to imati pozitivan efekt na hrvatsku ekonomiju. No, s druge strane, oni koji su bili za zadržavanje kune, smatraju da Hrvatska uvođenjem eura gubi monetarni suverenitet.

''Najprije treba reći da je uopće preživljavanje monetarne unije upitno na dugi rok dok se ne uspostavi fiskalna unija pritom mislim da bi proračunski deficiti od pojedinih članica i javni dug postao konsolidirani dug svih poreznih obveznika u monetarnoj uniji'', rekao je Drago Jakovčević sa Katedre za financije, EFZG.

Uvođenjem eura Hrvatska gubi samostalnu monetarnu i tečajnu politiku. Protivnici uvođenja eura kao negativnu stranu često ističu moguće povećanje cijena i mogućnost pojačanog odlaska mladih u inozemstvo.

''Dogodit će se još nešto i to je po mom mišljenju najveća negativnost kad se uvede euro onda se ti odnosi plaća, produktivnosti, odnosi u društvu se fiksiraju i onda će naši ljudi shvatiti da su plaće premale i onda će doći do masovnog bijega u one razvijenije zemlje članice EU koje nude bolje plaće'', izjavio je.

Prednost koju bi građani mogli ostvariti je smanjenje kamatnih stopa. Smanjenjem određenih troškova banke otvara se prostor sniženju kamata.

''Građani su sada ranjivi na pad kune prema euru. Kada se uvede euro njihove plaće će biti u eurima kao i kredit pa samim time će im situacija biti uravnotežena, dakle neće više biti izloženi tom riziku'', rekao je Brkić.

Građani će koji se bave primjerice iznajmljivanjem smještaja turistima uštedjeti jer više neće morati te eure koje zarade pretvarati u kune da bi trošili, dakle na tim miješanim poslovima će uštedjeti.

S druge strane, domaći poduzetnici koji sudjeluju u međunarodnoj razmjeni i trguju sa eurozonama uštedjet će na troškovima konverzije.

''Znači svaki put kad se uvozi roba iz inozemstva, trebaju se kupovati euri da bi se platila roba, kad se roba uveze konvertiraju se ti primici u eurima da bi se isplatile plaće i troškovi u hrvatskoj. Tih troškova više neće biti kada se uvede euro to je jedna od koristi'', objasnio je Mislav Brkić.

 

Poduzetnici koji sudjeluju u sektoru turizma ovako će indirektno profitirati jer će Hrvatska postati još konkurentnija.

 

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!