Informer je više puta pričao o razlici između bruto i neto, no ovoga puta o tome pričamo zato da razumijemo razliku između onoga što nam sjedne na račun u banci i iznosa koji ukupno trebamo zaraditi da bismo namirili državu. Ovisno o visini plaće, država posegne za 30 do 40 posto ukupnog iznosa. Previše i za super bogate i efikasne države.

Galerija


Ostavimo li sve druge razloge po strani, jedan od uvjeta koji bi mogao zadržati Hrvate u zemlji jesu veće plaće. Znatno veće plaće.

Vezani članci Andrej Plenković (Foto: Igor Kralj/PIXSELL) Plenković odgovorio Predsjednici: "Ne može Vlada sad dekretom odrediti da plaća bude minimalno 1000 eura" Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović (Foto: Josip Regovic/PIXSELL) Predsjednica hvali promjene, no poručuje: "Misli li bilo tko da itko može normalno živjeti s 3000 kuna plaće?"

No da bi neto plaće, ono što dobijemo na račune, mogle porasti na razine pristojne za život i dostojne života tvrtka mora zaraditi prosječnih 40-ak posto više. Čak i nakon takozvane porezne reforme koja je smanjila opterećenje nekih plaća.

"S prošlogodišnjom mini reformom snižen je nešto porez na dohodak, osobito na niže plaće. No kada se gleda ukupno opterećenje poreza unazad nekoliko godina onda se vidi da je ono raslo od 2013. Na simboličkoj razini to se možda najbolje vidi po Danu porezne slobode koji već nekoliko godina pada na 1. srpnja. Dakle i prije i poslije te reforme prosječno plaćeni radnik pola godine radi za sebe, a pola za državu", rekla je za Informer Edita Vlahović Žuvela, urednica portala Prvi plan koja je napravila izračun.

Da bi radniku isplatilo minimalac koji je sada na razini 2.750 kuna neto, poduzeće svakoga mjeseca, za svakoga takvog radnika, mora stvoriti vrijednost veću od 4 tisuće kuna.

"Kada govorimo o ukupnom trošku rada nije to samo porez na dohodak, naše su plaće opterećene nizom drugih davanja, od kojih su doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje najveći, oni pokazuju da čak i one najslabije plaće su opterećene s gotovo 30 posto davanja. To znači da i minimalno plaćeni radnik na 100 kuna koje zaradi mora 32 kune dati državi", objašnjava Vlahović Žuvela.

Hrvatske su plaće progresivno oporezovane

Konkretno, da bi radnik dobio svoj minimalac ukupno treba zaraditi 4.031 kunu. Od toga 516 kuna uplaćuje za prvi mirovinski stup međugeneracijske solidarnosti, dakle za mirovine sadašnjih umirovljenika.

Jednako toliko plaća doprinos za zdravstveno osiguranje.

172 kune uplaćuje za svoju buduću mirovinu. Plus doprinos za zapošljavanje i doprinos za slučaj ozljede na radu.

Dakle, ukupni je trošak na minimalnu plaću 32% veći, i to bez poreza i prireza koji se na minimalnu plaću ne zaračunavaju!

"Hrvatske su plaće progresivno oporezovane što znači da kako rastu plaće tako raste i porez na dohodak i prošlogodišnjom mini reformom ta je progresivnost još više naglašena. To znači da je porezni teret još više prebačen na bolje plaćena radna mjesta pa se Hrvatska u odnosu na druge zemlje ističe i po visini te progresivnosti, veća je progresivnost nego u drugim zemljama", kaže Vlahović Žuvela.

Pa će tako hrvatski IT-jevac za prosječnu plaću od 8 i pol tisuća kuna neto ukupno morati uprihoditi više od 15 tisuća kuna! Čudi li onda ikoga što se tehnološke tvrtke otvaraju po Češkoj, Slovačkoj, Irskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj…?

Zagrepčanin bez djece od stotinu zarađenih kuna, državi plati 40

Nije ništa bolje niti s prosječnom plaćom. Za prosječnu neto plaću od 5.900 kuna tvrtka mora uprihoditi gotovo 9.900 kuna.

Računica je za Zagrepčanina bez djece i uzdržavanih članova obitelji koji gradu plaća porez i prirez, više od 800 kuna; mirovinsko osiguranje stoji gotovo 1700 kuna; za zdravstveno osiguranje i ostale doprinose izdvaja više od 1400 kuna.

Dakle, Zagrepčanin bez djece za prosječnu hrvatsku plaću državi plati čak 40 posto poreza i doprinosa.

Od stotinu zarađenih kuna, državi plati 40. Takav je teret, recimo, u Njemačkoj čiju ćemo efikasnost i produktivnost teško ikada dostići.

"Ne samo da nismo konkurentni u odnosu na poduzeća iz inozemstva nego i teško zadržavamo radnike što se vidi po tome koliko se ljudi iseljava iz Hrvatske. Ljudi jednostavno idu tamo gdje mogu dobiti veće plaće", zaključuje Vlahović Žuvela.

Veće neto plaće usko su vezane uz manja bruto izdvajanja, što vodi do uvijek iste problematike – rashoda državnoga proračuna.

Vlast desetljećima poručuje kako su rashodi zacementirani. Ako su zacementirana, kako to onda rastu, čak i u godinama kada je BDP padao?

Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr!