Tako su 252 javno bilježnička ureda u 2017. zaradila 141 milijun kuna, a 600 odvjetničkih ureda 308 milijuna, izračunao je poznati bloger i poduzetnik Marko Rakar.
"I javni bilježnici i odvjetnici posluju fenomenalno dobro. Njihova stopa profita je otprilike 30 posto, što znači da na oko 100 tisuća kuna prometa ostvare 30 tisuća kuna dobiti što je nevjerojatno puno jer ukupna populacija poduzetnika u Hrvatskoj prijavljuje stopu dobiti od 3,2 posto", kaže Marko Rakar, bloger i poduzetnik.
Tako odvjetnici i javni bilježnici, prema Rakarovim izračunima, zarađuju 10 puta više od prosječnoga hrvatskog poduzetnika. Istovremeno, rizik je njihova poslovanja minimalan, a takva su im i ulaganja.
"Meni barem najbolje pokazuje nesvrsishodnost njihove djelatnosti, osobito javno bilježničke, što su u svoj biznis javni bilježnici investirali manje od tri posto svojih prihoda", kaže Rakar.
Tek 13 milijuna od gotovo pola milijarde ostvarenih prihoda u 2017. Bolji nisu ni odvjetnici koji su od milijarde i 99 milijuna kuna uložili tek 45 milijuna. Prosječni poduzetnik, s druge strane, u poslovanje ulaže 13 posto svojih prihoda.
"Prosječni poduzetnik će zaraditi desetinu onoga što zaradi javni bilježnik, a investirat će četiri do pet puta više od bilo kojeg javnog bilježnika. Jednostavno, to je grupacija poduzetnika koja stvara vrlo malo dodane vrijednosti za ovo društvo, a sve što zarade pokupe na svoje privatne račune", smatra Rakar.
Iako je riječ o vrlo unosnim profesijama koje vlasnicima donose priličnu zaradu, analiza Rakara pokazuje da njihovi zaposlenici ne dijele tu sreću.
Tako će djelatnik u javnobilježničkom uredu u prosjeku zaraditi tek nešto više od hrvatskoga prosjeka – 6.613,00 kuna (prosjek Hrvatske za prvo polugodište 2018. 6.237,00), onaj u odvjetničkom uredu i manje – 6.447,00 kuna.
"To je od države sponzorirani administrativni monopol"
I sve bi to bilo lijepo kada bi poslovanje te grupacije poduzetnika ovisilo o stanju na tržištu. No tome nije tako. Ono je rezultat pravila koja određuje država.
"Javni bilježnici su bili zanimljivi zato što je to od države sponzorirani administrativni monopol. Država određuje njihov broj na tržištu, javni bilježnici kroz svoju komoru koja funkcionira onako kako im država kaže, reguliraju svoje cijene te su jedni od najvećih kočničara razvoja moderne administracije", kaže Rakar.
Za razliku od bilježnika, broj odvjetnika na tržištu država ne propisuje. No zato njihova Komora propisuje tarife kojima regulira cijenu usluga.
"Kad oni vama izdaju račun kažu po tarifi Odvjetničke komore ne mogu naplatiti manje od, što je loš izgovor da preplate uslugu koja je u većini slučajeva vrlo standardizirana te u većini slučajeva uzmu dokument, zamijene par podataka i nastave dalje", kaže Rakar.
Posve je jasno, s manje regulacije i većom konkurencijom i odvjetničke i javno bilježničke usluge bile bi niže. A tako i niži barem javnobilježnički troškovi svih blokiranih u Hrvatskoj kojih je trenutačno više od 300 tisuća.
"I tu ima prostora da se značajno smanje njihove naknade jer posao koji ulažu da bi ovrhu izveli jednostavno je neproporcionalan honoraru koji se za to traži", objašnjava Rakar.
Za liberalizaciju i deregulaciju ovoga tržišta zaduženo je Ministarstvo gospodarstva, a prema Nacionalnome programu reformi do kraja ove godine ono bi trebalo izraditi Akcijski plan za liberalizaciju tržišta usluga za 24 profesije.
Upitno je hoće li među njima biti odvjetnici i javni bilježnici.
