Posljedice potresa koji su se dogodili u 2020. godini osjećaju se i na tržištu nekretnina, naročito u gradu Zagrebu. Emisija Informer otkriva koji su razlozi poskupljenja, interesi kupaca, te imaju li i javni natječaji APN-a veze s time.

Galerija Šteta od potresa u Zagrebu - 1 Šteta od potresa u Zagrebu - 2 Šteta od potresa u Zagrebu - 3 +0 Natpis za obnovu od potresa u Zagrebu

Zagreb je jedno od najposjećenijih turističkih odredišta u Hrvatskoj, stoga je bio idealan grad za iznajmljivanje dnevnih apartmana, ali i za visoke cijene nekretnina, naročito u središtu metropole. No zbog potresa je došlo i do velike promjene - nekada najpoželjnija lokacija postala je nepoželjna.

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u i vlasnik agencije za nekretnine, napominje kako je tržišno stradala cijela jedna lokacija. 

"Ono što je problem grada Zagreba, odnosno Donjega grada, je u svakom slučaju taj potres, pa onda de facto nisu samo stradali pojedini stanovi, jer ljudi ne gledaju pojedine stanove, već je stradala cijela lokacija tržišno. Znači, ljudi toliko ne segmentiraju zgradu do zgrade, stan do stana, nego zapravo cijelo to područje doživljavaju potresno nesigurnim, što ima neke logike i razloga, s obzirom na to da će sljedećih nekoliko godina centar grada biti nekakvo gradilište, pa je puno šute i prašine", napominje. 

U Zagrebu se trenutačno gradi gotovo na području cijeloga grada, gdje god ima adekvatnih zemljišta, a cijena novogradnje ovisno o lokaciji se kreće od 3000 do čak 8000 eura po kvadratnom metru, donosi Informer.

"Što se tiče same Hrvatske, na tržište nekretnina su utjecali zadnjih godinu dana potresi i razvoj turizma. To su nekakve posebnosti koje ima hrvatsko tržište, a definitivno nam na rast cijena nekretnina utječu dva faktora: vanjski – hajdemo reći porast cijena gradnje, porast cijena materijala prilikom proizvodnje novosagrađenih nekretnina i drugo je što je još uvijek niska kamata, vrlo relativno jeftin novac i niska kamata na stambene kredite", ističe Ranilović. 

Što kupci traže?

Unatoč visokim cijenama, traže se naselja koja su potresno sigurnija, imaju adekvatno izgrađenu infrastrukturu, dovoljno zelenih površina, ali i dovoljan broj parkirališnih mjesta.

"Zagreb je velika ekspanzija, više od 50.000 stanova nedostaje i automatski ljudi žele što više i više graditi, što se može vidjeti - gdje je nekada bila zelena površina, sada već niču zgrade uz cestu, tako da jednostavno potražnja je velika, ljudi traže stanove, a sad žele i sigurnost. Jednostavno ne žele više ići tamo gdje je nekada bio elitni kvart, to je moje osobno mišljenje, jer se boje što će opet biti ako bude još jedan potres", kaže Filip Matija Čačić, stručnjak za nekretnine

Ipak, postoji nekoliko kriterija za kupnju.

"Imate kriterij da će netko nešto investirati pa će staviti u promet, u najam. Neko vrijeme je kriterij kupnje bio što bolja lokacija za turistički najam u gradu Zagrebu, što se zbog pandemije nije događalo. Životni kriteriji, nekakvi start-up stanovi jer psihološka barijera je nekakvih sto do sto dvadeset tisuća eura. Najtraženiji su upravo stanovi od sto do sto dvadeset tisuća eura, jednosobni i jednoiposobni jer to naprosto određuje materijalni status", kaže Ranilović. 

Uoči APN-a dižu se cijene

No, raste cijena kvadratnih metara i u starogradnji, na što utjecaj imaju državne subvencije na stambene kredite. Vlasnici stanova uoči raspisivanja javnih natječaja APN-a dižu cijene nekretnina jer je potražnja sve veća.

"Najveći problemi subvencija su prema našem mišljenju bila dva. Jedan je što ste morali biti kreditno sposobni, a one kategorije koje smo mi htjeli subvencionirati su bile kreditno nepodobne. Znači, pitanje je bilo jesu li kroz subvencije stanove kupovale osobe koje su ionako mislile kupovati stan. To je jedna stvar. Zatim, da, olakšalo se nekom mladom čovjeku je to bio mekši ulazak u kredit, pa je tih pet godina manji kredit, međutim, čim ste imali ročnost, a subvencije su imale rokove, vama se u nekom određenom roku zbog potražnje diže cijena nekretnina. To je neminovnost.

To je način nekakve aktivne prodaje - ako postoji rok, povećana je potražnja u kraćem periodu i diže se cijena nekretninama. I naravno da je to bio negativan aspekt subvencija i mi smo na to ukazivali i ja se nadam da će se, ako će se ići u nekakve subvencije, da će one biti u drugome obliku. Mi smo kao struka imali nekakve ideje, tu se mora ići točno usmjereno i vidjeti kakve posljedice idu uz to.

Intervencije na tržištu često ne završe dobro za korisnike subvencije jer on  je na kraju možda mekše ušao u nekretninu, ali ju je platio nešto skuplje", napominje Ranilović. 

Cijene nekretnina u budućnosti će ovisiti i o kvalitetnom provođenju obnove, kako Donjeg i Gornjeg grada, tako i ostalih gradskih naselja.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju