Ovakva je situacija s ilegalnim prelascima granice: "Promijenila se ruta kretanja migranata"

Podatak je to iz Vladina Izvješća o stanju ilegalnih migracija od ulaska Hrvatske u šengenski prostor, 1. siječnja ove godine, a o kojemu će u četvrtak raspravljati Hrvatski sabor.

tri vijesti o kojima se priča u tijeku Ogromna šteta UŽIVO Nakon katastrofe u Omišu traje borba za život ozlijeđenih: "Nije bilo grmljavine i žica, možemo sumnjati da je požar bio podmetnut" Korisni savjeti Vatrogasni zapovjednik upozorava: "Ovo je najveća pogreška tijekom bijega od požara" OBRAČUN U PODNE Pucnjava u trgovačkom centru u Zagrebu: Naoružani razbojnici napali zaštitare i oteli kovčeg s novcem, zaštitari zapucali

Pritisak na granicu rastao je do kraja ljeta no posljednja dva mjeseca, broj nezakonitih prelazaka, pada. U rujnu se, u odnosu na kolovoz, broj smanjio sedam posto, a u listopadu, u odnosu na rujan, čak 45 posto. Usporede li se podaci za listopad ove s onima za listopad prošle godine vidljiv je pad od 51 posto.

Najveći pritisak migranata je na karlovačkom području

Najveći pritisak i dalje je na području Policijske uprave karlovačke, tamo je zabilježena oko trećina postupanja vezanih za nezakonite prelaske granice, tj. oko 21.500. To povećanje posebno se odnosi na policijske postaje Cetingrad i Slunj.

Promijenila se ruta kretanja migranata, početkom godine većina ih je prelazila rijeku Savu na brodsko-posavskom području, sada ih većina u Hrvatsku ulazi na području karlovačke policije te rubnim područjima policijskih uprava sisačko-moslavačke i ličko-senjske.

MUP procjenjuje da će ta područja i dalje biti pod migrantskim pritiskom, jer su blizu druge EU države, prihvatnih centara u BiH, ali i uspostavljenih krijumčarskih mreža.

Pročitajte i ovo Stiglo priopćenje Coca-Cola se konačno oglasila o slučaju trovanja: "Otvoreni smo za suradnju s nadležnim tijelima"

Sve osobe za koje se utvrdi da su nezakonito ušle u Hrvatsku, obrađene su i unesene u EURODAC bazu podataka, navodi Vlada.

Povećanje nezakonitih migracija sa sobom je donijelo povećanje broja tražitelja azila tj. izraženih namjera za međunarodnom zaštitom. U deset mjeseci Hrvatska ih je evidentirala 60.440, što je gotovo pet puta više nego u cijeloj prošloj godini.

Gotovo svi oni ne zadržavaju se u Hrvatskoj već je pokušavaju nezakonito napustiti prema nekoj od zemalja zapadne Europe čime zloupotrebljavaju sustav azila, navodi se u izvješću.

Polovica tražitelja azila se nikad ne prijavi u prihvatilišta u Zagrebu i Kutini

Njih čak 47 posto ne postupa po uputama policijskih službenika za nezakonite migracije i nikada se ne prijave u prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu ili Kutini.

Vlada navodi kako migranti na rutama kretanja mogu stvoriti osjećaj nesigurnosti i straha, ali da u odnosu na stvarnu sigurnosnu prijetnju, pokazatelji ukazuju da su ti strahovi neutemeljeni. Migranti su zanemarivi u brojci prekršaja protiv javnog reda i mira i kaznenih djela iz domene imovinskih delikata, ističe Vlada pozivajući se na podatke MUP-a.

Pročitajte i ovo Tragedija na cesti Teška prometna nesreća: Jedna osoba smrtno stradala, promet zatvoren za sva vozila

U deset mjeseci zabilježeno je 1.016 protuzakonitih ulazaka i boravka u Hrvatskoj, što je za trećinu više nego u istom lanjskom razdoblju.

Rastao je i broj krijumčara migranata, u tom poslu sve je više stranaca, čak 70 posto i 30 posto hrvatskih državljana.

Dolasci u BiH najveći unatrag pet godina, problem bezviznog režima

Vlada u svom izvješću upozorava i da dolasci migranata u BiH rastu od početka ove godine i trenutno su najveći u zadnjih pet godina.

Do 22. listopada evidentirano je gotovo 28.000 novo pridošlih osoba, 54 posto više nego lani, s tim da evidencije u BiH nisu centralizirane ni precizne jer sukladno podacima IOM-a (Međunarodne organizacije za migracije), stvarna brojka je daleko veća i iznosi 51.239 migranata.

Dodatno, državljane Turske i Rusije susjedna država ne evidentira jer u nju dolaze zakonito zbog bezviznog režima, što otežava praćenje stvarnog broja migranata u BiH odnosno praćenja migracijskog opterećenja prema Hrvatskoj.

U posljednjih godinu dana povećan je broj državljana Turske i Rusije koji legalno dolaze u BiH te Turci nezakonito prelaze državnu granicu (10.512), dok Rusi legalno pristupaju graničnoj kontroli i traže međunarodnu zaštitu (7.483), što pridoda li se podacima IOM-a, čini preko 69.000 osoba koje žele nezakonito otići u ciljane odredišne države članice EU.

Od ukupnog broja nezakonitih migranata u Hrvatskoj, njih više od petine (oko 13.000 – Turska, Kina, Kuba i Rusija), zbog neusklađenog viznog režima u BiH i Srbiji imaju olakšan dolazak do vanjske granice EU, stoji, uz ostalo, u Vladinu izvješću.