Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje uveo je nova pravila vezana uz naknade plaće tijekom bolovanja, odnosno privremene nesposobnosti za rad. Iako nova pravila donose mogućnost isplate i do gotovo tisuću eura mjesečno, ključan uvjet - prethodni staž osiguranja, za mnoge će značiti i znatno niži iznos.
Naknada plaće tijekom bolovanja određuje se na temelju prosječne plaće u posljednjih šest mjeseci prije nastanka bolovanja. Zakonom je propisano da ne može biti niža od 70 posto osnovice, ali ni manja od 80 posto proračunske osnovice, što trenutačno iznosi 353.15 eura mjesečno.
S druge strane, uveden je i gornji limit. Najviši mjesečni iznos naknade koji se isplaćuje na teret HZZO-a ne može prelaziti 225,5 posto proračunske osnovice, odnosno 995.45 eura.
Prvih 42 dana bolovanja zbog bolesti ili ozljede isplaćuje poslodavac iz vlastitih sredstava. Nakon tog razdoblja naknadu preuzima HZZO.
Puni iznos i dugotrajno bolovanje
Kod radnika koji imaju status invalida poslodavac pokriva prvih sedam dana, a potom se isplata također prebacuje na teret zdravstvenog osiguranja.
U pojedinim situacijama naknada može iznositi 100 posto osnovice. To se odnosi na bolovanja povezana s komplikacijama u trudnoći i porodu, njegom bolesnog djeteta mlađeg od sedam godina, transplantacijom organa te izolacijom zbog zaraze ili statusa kliconoše. U tim slučajevima i dalje vrijedi gornji limit od 995.45 eura mjesečno.
Postoje i situacije u kojima se puni iznos isplaćuje bez ikakvog limita. To uključuje korištenje rodiljnog dopusta, dopust u slučaju smrti djeteta, bolovanje zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti te bolovanja povezana s ranama, ozljedama ili bolestima koje su posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.
Ako bolovanje zbog iste dijagnoze traje dulje od 18 mjeseci, naknada se automatski smanjuje na 50 posto posljednje isplaćene naknade. Ipak, to smanjenje ne odnosi se na osobe koje se liječe od zloćudnih bolesti, na one koji su na dijalizi, osobe koje su podvrgnute transplantaciji niti na roditelje koji njeguju dijete oboljelo od zloćudne bolesti.
Ključan uvjet
Unatoč povećanjima, pravo na punu naknadu nije zajamčeno svima. Radnik mora imati najmanje devet mjeseci neprekidnog staža osiguranja ili 12 mjeseci staža s prekidima u posljednje dvije godine prije otvaranja bolovanja.
U suprotnom se isplaćuje samo minimalna naknada, bez obzira na dotadašnja primanja. To posebno pogađa osobe koje su tek započele radni odnos ili su imale prekide u zaposlenju.
Pravo na naknadu ne ostvaruju osobe koje su same prouzročile bolovanje, koje tijekom bolovanja rade, ne pridržavaju se uputa liječnika ili zloupotrebljavaju bolovanje na bilo koji način.
Privremenu nesposobnost za rad i njezino trajanje utvrđuje isključivo izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite, a pravo na naknadu traje sve dok liječnik ne procijeni da je osoba sposobna za povratak na posao ili dok nadležno tijelo ne utvrdi trajni gubitak radne sposobnosti, napominju iz HZZO-a na svojim mrežnim stranicama.
