Hrvoje Krešić za Dnevnik Nove TV o problemu s državnim nekretninama: "Postaje očito da služe nekoj drugoj svrsi"

Država i gradovi se mogu riješiti dijela svoje imovine koje - pogotovo kad su stanovi u pitanju - ima dosta. Novo pojačanje Informativnog programa Nove TV, Hrvoje Krešić, analizirao je problem ponude državnih nekretnina u Hrvatskoj.

"Tvrtka Državne nekretnine je u rujnu 2020. upravljala s ukupno 6440 nekretnina, među kojima je 4785 stanova te 1641 poslovni prostor. Državne nekretnine okreću na njima ozbiljan novac - u 2021. planirali su ostvariti oko 120 milijuna kuna prihoda, odnosno potrošiti 71,6 milijuna kuna. I prihodi i rashodi iz godine u godinu rastu, a iako bi čovjek možda očekivao da se država rješava nekretnina u svom vlasništvu, sasvim suprotno, njihov broj raste. I to sa 6440 na 7499, dakle samo u ovoj godini za 1059.

Najviše novca od spomenutih 120 milijuna kuna država zaradi izdavanjem poslovnih prostora, gotovo tri četvrtine odnosno malo manje od 90 milijuna. U vlasništvu je krajem 2020. imala oko 1700 poslovnih prostora, od čega je oko 280 bilo - praznih. No nezanemariv novac dolazi i od stanova - oko 23 milijuna kuna.

Krajem 2020. država je upravljala s njih oko pet tisuća, praznih je stanova bilo oko 400. Dijele se u različite kategorije, pa su neki među njima s takozvanom ekonomskom najamninom, neki sa zaštićenom, neki s pravom korištenja, a neke pak stanari koriste bez pravne osnove. Broj stanova u ovim kategorijama se mijenja, ali zato je kroz godine stabilan broj još jedne posebne kategorije, a to su stanovi za službene potrebe - njih država ima 128. I dok sve ove prijašnje kategorije stanova donose godišnje po četiri ili deset milijuna kuna, na izdavanju 128 stanova za službene potrebe država uprihodi nešto manje od 900 tisuća kuna u jednoj godini. Razlog su, naravno, vrlo niske najamnine.

Država posjeduje tisuće stanova, ali niz nekretnina imaju i gradovi/općine

Brojke su u najmanju ruku zanimljive, vidimo da samo država posjeduje oko 5000 stanova širom Hrvatske. A pored države, na velikom broju nekretnina "sjede" i gradovi i općine u Hrvatskoj, među kojima je najveći - očekivano - grad Zagreb.

Grad Zagreb tako je 2021. upravljao s 4669 stanova na području grada te još sa 1878 stanova u naselju Sopnica, Jelkovec, odnosno s 314 stanova u naselju Podbrežje. Prazno je 616 stanova, od čega je 350 stanova neuseljivo jer su predmet sporova o povratu imovine. Ukupno 266 praznih stanova je ili u postupku dodjele u najam, ili će to biti. Većinu stanova, kažu u gradu, treba urediti kako bi se doveli u stanje pogodno za korištenje. Grad je vlasnik i 1784 poslovna prostora te još oko stotinjak njih u naselju Novi Jelkovec.

Pročitajte i ovo VLADA NE MARI ZA KRITIKE Koliko još mogu rasti cijene stanova? Vrlo brzo kreće novi krug prijava za subvencionirane stambene kredite

Pročitajte i ovo (pre)skupi krov nad glavom Cijene nekretnina divljaju, Dnevnik Nove TV doznaje: Uskoro novi krug državnih subvencija

Pa se na kraju postavlja pitanje - zašto država ima 5000 stanova i 1600 poslovnih prostora, i to pogotovo u situaciji kada na tržištu očito nedostaje nekretnina?

Nema spora da određenu imovinu i država i gradovi mogu i trebaju imati, primjerice za pomoć građanima iz bilo kojeg razloga, ali kada se suočimo s brojkama i s činjenicom da se istim tim nekretninama očito jako lijepo može nagraditi onoga koga se želi nagraditi, postaje očito da te nekretnine služe nekoj drugoj svrsi, ne nužno onoj koja bi bila od javnog interesa." 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr