Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Deset tisuća informatičara napustilo je Hrvatsku u proteklih pet godina. U Europi nedostaje informatičara pa ih vrbuju strane tvrtke, a domaći poslodavci ne mogu naći dovoljno kvalitetnih stručnjaka.


Problem je jednostavan, hrvatsko obrazovanje ne školuje dovoljno informatičara, a hrvatske tvrke zbog visokih davanja i poreza teško konkuriraju stranim tvrtkama u privlačenju radnika.

Vezani članci Turista sve više, sezonskih radnika sve manje - 5 Umjesto kuhače - bauštela: Ugostiteljima već sada nedostaje 10 tisuća radnika. Mnogi su kuhari i konobari svoje poslove zamijenili građevinom ili čak - kamenolomom Kolika je plaća radnicima u Hrvatskoj? - 3 Statistika pokazuje lagani rast prosječne neto plaće. No mnogima je ona i dalje nedosanjan san

Mladom programeru Mariu Radoniću stižu ponude za posao iz cijele Europe, a mnogi su njegovi prijatelji informatičari, kaže, takve ponude i prihvatili.

"Skoro na dnevnoj bazi šalju neke ponude ja to zasad ignoriram sve. Još neko vrijeme svakako ću bit tu zato jer vjerujem u ovu firmu, vjerujem da možemo nešto dobro napraviti i da se probijamo na svjetskom tržištu", kaže Mario.

U proteklih pet godina zemlju je napustilo 10 tisuća informatičara, a hrvatsko obrazovanje ne školuje dovoljno novih stručnjaka, ističu iz sektora.

"Svi muku muče s nalaženjem obrazovanih ljudi koji su vrhunski softverski inženjeri, ne moraju biti vrhunski samo da su obrazovani da ih to zanima da se s time bave i postoji opaki deficit toga i Amerkinaci već jako puno ulažu u školovanje djece od malih nogu da im se otvore vrata tog svijeta", ističe Luka Abrus, direktor tvrtke "Pet Minuta".

Isto muči i proizvođače računalnih igara. Strane tvrtke vrbuju domaće stručnjake, a hrvatske tvrtke zbog visokih poreza i davanja na pozamašne plaće informatičara teško dovode radnike izvana.

"Da bi došao ovdje morate mu ponuditi i konkurentnu plaću i morate biti kao poslodavac u mogućnosti da jednom kad sva davanja na tu plaću koja je konkurentna i uplatite da ne bankrotirate", kaže Ante Vrdelja iz Klastera proizvođača računalnih igara.

Iz sektora žele poticajnije poslovno okruženje i reformu školstva u informatičkom smjeru da mladi stručnjaci ne bi ostajali u Hrvatskoj samo iz domoljubnih razloga.