Hrvatskoj se ne može osporiti pravo na primjenu ZERP-a

Na skupu su akademik Davorin Rudolf i direktor Odjela za pomorstvo i pravo mora norveškog Instituta Davor Vidas ocijenili da po Međunarodnom pravu Hrvatskoj nitko ne može osporiti pravo na primjenu ZERP-a.

Pročitajte i ovo HSS za ZERP, ali ostaje u koaliciji Rupel: 'ZERP je sada problem Hrvatske i Europske komisije'

Znanstveni skup se održava u sklopu višegodišnjega međunarodnog znanstvenog projekta suradnje tog instituta i hrvatskih ustanova koje
se bave morem i ribarstvom.

Odluku o primjeni ZERP-a i na zemlje članice Europske unije od 1. siječnja 2008., koju je donio Hrvatski sabor, može promijeniti jedino Sabor, kazao je akademik Rudolf.

Istaknuvši kako je hrvatski Jadran polovica hrvatske države, rekao je da svaka suverena država uz more ima pravo proglasiti svoj gospodarski pojas. Od 151 do danas je 137 država proglasilo gospodarski ili neki drugi pojas (ekološki, ribolovni). U svijetu jedino 14 država nema gospodarski pojas jer ga većina njih zemljopisno i ne može imati, a u Sredozemlju gospodarski pojas nisu proglasili jedino BiH, Albanija, Crna Gora, Izrael, Libanon i Monako.

Sve države Europske unije, kazao je akademik Rudolf, proglasile su takav pojas i Europska unija je poduprla sva proglašenja gospodarskog pojasa svojih članica. Treba znati, dodao je, da je proglašeni gospodarski pojas članica EU-a zapravo u cijelosti europsko more.

U Europskoj uniji, kazao je Rudolf, ima 91 tisuća moćnih ribarskih brodova. Italija lovi 296 tisuća tona ribe na godinu s 14.500 uglavnom najsuvremenijih ribarskih brodova i u ribarstvu zapošljava čak 70 tisuća ljudi. Italija nema jedino nikakvih problema sa Slovenijom, a čak 11 sredozemnih zemalja ima otvoreno pitanje razgraničenja.

"Slovenija je proglasila gospodarski pojas, Italija ekološki, a
Bruxelles nije reagirao, ali vrlo oštro reagira na hrvatsko
proglašenje tog pojasa", rekao je Rudolf. Podsjetio je da Hrvatska ima 3682 slabo opremljena broda i brodicu i lovi 30 tisuća tona ribe na godinu te u ribarstvu zapošljava 5705 gospodarskih ribara.

No za nas je ZERP u prvom redu očuvanje ribljeg fonda našeg dijela Jadrana nad kojim se hitno mora preuzeti nadzor ulova, ustvrdio je, dodavši kako je Sabor donio odluku da se od Nove godine ZERP počne primjenjivati upravo u tom cilju i na zemlje Europske unije.

Davor Vidas je, podsjetivši da najveći dio istočne obale Jadrana,
6278 kilometara, drži Hrvatska, kazao kako je ovaj znanstveni skup dio šireg projekta o Jadranu koji će biti završen 2009., kad će se održati konferencija svih jadranskih zemalja i međunarodnih stručnjaka. 

Ključno je za ZERP, smatra Vidas, ostvarenje međunarodnog prava, a Hrvatska je doživjela da joj je baš na dan kad je prije 25 godina potpisana Konvencija UN-a o pravu mora, Europska unija uputila oštro upozorenje da ne proglasi ZERP.

Konvencija o pravu mora UN-a odnosi se, naravno, i na Europsku uniju jer je i ona njezina potpisnica, a jedno od temeljnih prava iz Konvencije jest da zemlja uz more ima pravo to more iskorištavati u skladu s Konvencijom.

Od 27 država EU-a, naveo je, samo ih šest nije proglasilo gospodarski pojas, ali pet to ne može ni zemljopisno i Grčka je jedina koja ima uvjete, a nije proglasila taj pojas. Vidas je ustvrdio kako bez primjene ZERP-a ne će biti moguće sačuvati istočnu obalu Jadrana koja je svakim danom u podmorju sve opustošenija.

Vidas je, najavivši sutrašnje teme znanstvenog skupa, kazao kako je razgraničenje s Italijom, t.j. njezinim ekološkim pojasom, uistinu vezano uz hrvatski zaštićeni pojas, ali da razgraničenje sa Slovenijom može biti samo na razini razgraničenja teritorijalnih mora dviju država. 

"Dokazi za to su vrlo jednostavni jer je dovoljno uzeti karte i Konvenciju o pravu mora UN-a koja kaže da teritorijalno more države može biti najviše 12 nautičkih milja od obale. A na karti se vidi da je svaka točka slovenskoga teritorijalnog mora udaljenija od 12 milja, a po mojoj procjeni 15 do 16 nautičkih milja. I zato Slovenci problem ZERP-a ne postavljaju kao izravan problem razgraničenja na moru, ali je od toga napravljena medijsko-politička parada i stvorena pogrješna percepcija kako je upravo to glavna zapreka za primjenu ZERP-a", ocijenio je.

Danas je pod vodstvom Ivana Katavića, pomoćnika ministra za
ribarstvo, održana i panel rasprava o stanju ribljeg fonda u Jadranu te razmotrene mjere zajedničke ribarstvene politike EU-a.

O njima su govorili Nedo Vrgoč, znanstvenik iz Instituta za
oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Neda Skakelja iz Hrvatske
gospodarske komore i prof. Vesna Tomljenović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Panel rasprava održana je danas i o zaštiti Jadrana od izlijevanja ulja s brodova, o čemu su osim Vidasa govorili i znanstvenik s Instituta "Ruđera Boškovića" Igor Tomažić, Milan Bajić sa Sveučilišta u Zagrebu, Maja Seršić s Pravnog fakulteta u Zagrebu i Dora Ćorić, prof. s Pravnog fakulteta u Rijeci.

Sutra sudionici raspravljaju o prijepornim pitanjima razgraničenja na Jadranu.