Ishod je to višemjesečne izborne kampanje u kojoj su se nadmetali DSHV i Demokratska stranka Borisa Tadića, koja se uključila u izbore za nacionalna vijeća gotovo svih nacionalnih manjina u Srbiji. Na nedjeljnoj izborničkoj skupštini za izbornu listu DSHV-a i 'Pučke kasine' čiji je nositelj bio dr. Slaven Bačić, glasovalo je oko 80 od ukupno 134 izbornika, čime su dobili mogućnost da izaberu vodstvo HNV-a. Slaven Bačić, nositelj izborne liste DSHV-a i kandidat za predsjednika HNV-a rekao je kako će se boriti da Vijeće bude funkcionalnije predstavničko tijelo koje će biti bliskije Hrvatima u Srbiji. Po srbijanskim zakonima, HNV je krovno tijelo hrvatske manjine koje zastupa interese zajednice u području obrazovanja, informiranja, kulture i službene uporabe hrvatskog jezika, a financira se iz državnog proračuna.
Pročitajte i ovo
Predsjednik Josipović poručio
'Vijeće nacionalne sigurnosti nije raspravljalo o Sanaderu'
Korupcijski rizici i HP
Jovanović: Salapić kao partijski vojnik minira sjednicu
O novom sazivu HNV-a, svojevrsnom parlamentu Hrvata u Srbiji u kojemu ima 29 mjesta, odlučivali su izbornici koji su pravo na sudjelovanje u izborničkoj skupštini stekli prikupljanjem 100 sudski ovjerenih potpisa potpore građana hrvatske nacionalnosti. Izbornička skupština pretekla je u napetom ozračju stvorenom prekidom pregovora DSHV-a i DS-a dva dana ranije, kada se nije mogao postići dogovor oko raspodjele dužnosti u Vijeću i drugim institucijama hrvatske manjine. Sjednicu je obilježio i pokušaj falsificiranja potpisa jednog izbornika s liste Demokratske stranke koji nije došao na sjednicu, ali je njegovo izborničko pravo pokušao iskoristiti brat blizanac. Novoizabrani članovi Hrvatskog nacionalnog vijeća trebali bi za nekoliko dana imati konstitutivnu sjednicu na kojoj bi trebali biti izabrani dužnosnici toga tijela - predsjednik, predsjednik izvršnog odbora i članovi odbora.
Ovo je drugi saziv HNV-a. Prvom je mandat istekao još 2007. godine, ali je bio prisiljen i dalje raditi jer srbijanska državna tijela godinama nisu uspijevala donijeti zakon o izboru nacionalnih vijeća. Konačno, 2009. usvojen je novi Zakon o nacionalnim vijećima po kojemu manjinske zajednice svoje predstavnike mogu birati na neposrednim izborima ukoliko uspiju formirati poseban birački popis svojih sunarodnjaka. Hrvatska manjina nije uspjela prikupiti dovoljno potpisa pa je bila prinuđena vodstvo birati posrednim putem, po takozvanom izborničkom sustavu. Danas su u Srbiji svoja nacionalna vijeća birali i predstavnici ostalih nacionalnih manjina. (Hina)