Hrvatskim školarcima materinski jezik je - dosadan, a ako baš ne moraju, gotovo polovici njih čitanje nije ni na kraj pameti. Ako ste mislili da im je matematika najteži predmet, niste u pravu.

Galerija


Puno toga zanimljivoga otkrilo je istraživanje koje je Institut za društvena istraživanja u suradnji s Filozofskim fakultetom proveo među petašima i osmašima.

Vezani članci Udruga GROZD traži izbacivanje pojedinih knjiga s popisa lektire (Foto: Dnevnik.hr) Udruga GROZD traži izbacivanje "neprimjerenih" lektira: "Neke knjige sadrže pornografski sadržaj" Lektira, ilustracija (Foto: Duško Jaramaž/ Pixsell) Anketa o izbornoj lektiri iznjedrila popis preporuka: Evo što je s izbacivanom Ježevom kućicom

Povijest je petim razredima najteži predmet, uz matematiku i hrvatski. Osmašima su pak najteži kemija, matematika, fizika.

„Fizika, zato što treba znati formule, a povijest treba pamtiti godine i imena“, otkriva osmaš Josip.

Ali zato svi s guštom najviše idu na tjelesni.

„Tjelesni je najzanimljiviji jer radimo razne vježbe i igramo se pod satom“, kaže Luka, učenik petog razreda.

Najdosadniji - hrvatski

Iako im je najteža - petašima je još zanimljiva povijest, ali i likovni. Vole ga i osmaši, kao i biologiju. Najdosadniji im je - hrvatski. Profesoricu Bušić to ne čudi, kaže, djeca su nam sve nepismenija.

„Uzrok tome su definitivno društvene mreže, poruke, sve ono čime su oni svakodnevno okruženi. Tu nema točke, nema zareza, nema dijakritičkih znakova i sve to oni prenose u svoje pismeno izražavanje“, kaže profesorica hrvatskog jezika Ljiljana Bušić.

A upravo uronjeni u digitalni svijet djeca provode puno slobodnog vremena.

„Budimo usklađeni s onim što govorimo, podučavamo djecu, savjetujemo njih. Da isto to zapravo i mi, na neki način, živimo i radimo. Jer zapravo uče od onog što vide u našem ponašanju više nego ono što im govorimo“, savjetuje Ivana Ćosić-Pregrad, psihologinja Poliklinike za zaštitu djece i mladih.

Čitanje im nije ni na kraj pameti

Kad su slobodni, čitanje gotovo polovici njih nije ni na kraj pameti.

Osmaš Josip tako na pitanje koliko čita sa smijehom odgovara „ništa“ dok Tomislav u petom razredu „ne čita baš puno“.

„Iz svega ovog istraživanja ispada da su potrebne sadržajne promjene, prije svega u sadržaju onog što se uči, ali naravno i u pristupu“, govori nam Zrinka Ristić Dedić, koautorica iz Instituta za društvena istraživanja.

Kad odrastu, školarci smatraju da će im najviše koristiti znanje stranog jezika, matematike i - hrvatskog.

 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr