Sabor raspravlja o interpelaciji, a Grmoja poručuje: "Zanimljivo, danas Plenković nije ni došao braniti ministra Ćorića"

Sabor raspravlja o Interpelaciji koju je Domovinski pokret predložio uz potporu 20 oporbenih zastupnika, kojom od Vlade traže da Saboru dostavi sve ugovore i odluke vezane uz vjetropark Krš-Pađene, te sve odluke Ministarstava energetike i zaštite okoliša i HERA-e vezene uz taj projekt.

Pročitajte i ovo NSATU aktivnosti Oporba o misiji: "Plenkoviću nije trebalo vjerovati, časnici idu u Ukrajinu" Oglasio se i MIP Hasanbegović želi na Kolakušićevo saborsko mjesto: "Naravno da ide ustavna tužba"

Pozivajući se na izračune stručnjaka koje su angažirali, iz DP-a tvrde da će hrvatski potrošači u 14 godina isplatiti 2, 2 milijarde kuna više nego što bi prema zakonom predviđenoj cijeni trebali platiti. Kao razlog tolike cijene navode "besramno pogodovanje i korupciju u režiji HNS-a, SDP-a i HDZ-a".

Vlada je Saboru predložila da interpelaciju odbije, a resorni ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić opetuje kako su sva rješenja koja je o tom projektu 2017. donosilo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, koje je preuzeo, donesena nakon prethodne konzultacije s DORH-om, kao i da su ona pravomoćno potvrđena na sudu, u travnju 2019. godine. SDP će, prema svemu sudeći, podržati zaključak interpelacije.

Rasprava o interpelaciji 

Interpelacija o radu Vlade započela je stankom i opomenama.

"Ministar Ćorić zabio je čavao u lijes energetske neovisnosti. On je na projektu Krš-Pađene pokazao kako se ne poštuje procedura i interesi RH. Ministar Ćorić, ministar ugroze, okoliša i energetike, a u ovom slučaju mu se dodalo i ugroze gospodarstva, čovjek je koji je to potpisao bez procjene studije na okoliš, samoinicijativno i omogućio pljačku ljudi na tim područjima", poručio je Mostov Miro Bulj.

Od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića potom je dobio opomenu jer je zlorabio povredu Poslovnika kako bi replicirao HDZ-ovom Josipu Boriću.

Nakon toga je Karolina Vidović Krišto iz Domovinskog pokreta obrazložila zahtjev za interpelacijom. 

"Karcinom korupcije se toliko proširio da je nepodnošljiv. Projekt je ogledni primjer. Započet je 2013. godine, a nastavljen je s Plenkovićevom Vladom", izjavila je Krišto na početku rasprave. 

Smatra da ugovor mora biti raskinut jer je nastao na temelju kriminalnog čina. " U Hrvatskoj nisu nužno loši zakoni, ali se ne provode. Plenković i Marić...njihovo shvaćanje prava je jugoslavensko. Plenkovićev svijet su Tedeschi i investiror ovog projekta, ali podsjećam na onu: Možeš raditi što hoćeš, ali ne do kada hoćeš", izjavila je Krišto. 

Istaknula je da Vlada odbija predati dokumentaciju o projektu i pita se ako nemaju što skrivati zašto ne predaju dokumentaciju. Napominje kako je ovdje riječ o primjeru "stravične korupcije". 

Ministar Ćorić kazao je da su sve odluke vezano za projekt donesene za vrijeme Vlade Zorana Milanovića i ministra Vrdoljaka.

"Jako lijepo ste govorili gospođo Krišto, no jedna stvar je govoriti lijepo, a drugo istinu", kazao je Ćorić. 

Jandroković je upozorio zastupnicu Krišto da zaštitnu masku nosi pravilno. "Vi ste danas kao predlagateljica, pa morate biti primjer. Dignite masku preko nosa", upozorio je Jandroković zastupnicu. 

Upozorenje je ponovio još jednom tijekom rasprave. 

Reporter Dnevnika Nove TV Mislav Bago o raspravi u Saboru 

Saborsku raspravu prati reporter Mislav Bago. Sutra se glasa o prijedlogu oporbe, a Bago kaže kako su obje strane uvjerene da su u pravu. U jednoj točki se slažu, da su svi problemi počeli 2013. kada je tadašnji ministar Ivan Vrdoljak potpisao cijenu za ovu vjetroelektranu.

Mislav Bago o svemu je pričao sa zastupnikom Mosta, Nikolom Grmojom, jednim od supotpisnika ove inicijative.

Konstatirali ste i oni i vi da je taj Vrdoljakov ugovor iz 2013. sporan. Kako komentirate to da HDZ ni jednom riječju Vrdoljaka ne proziva?

"Oni vraćaju stvari u 2013., ali mi oduvijek govorimo da su to bili problematični ugovori, da građani zbog takvih ugovora plaćaju veću cijenu električne energije. Afera Krđ-Pađene, gdje se išlo u promjenu projekta i gdje je zeleno svjetlo za ovaj projekt dao upravo ministar Ćorić i Plenkovićeva Vlada."

Neću biti njegov odvjetnik, ali ministar Ćorić je rekao da je slijedio sve odluke iz 2007. i 2008.  

"Nije točno."

Vratimo se na cijenu. Umjesto 40 lipa, oni dobivaju 70 lipa od države. Odnosno 76. Kada bi se ti ugovori raskinuli, jeste li dobili informaciju od ministra Ćorića koliko bi to stajalo državu?

"Treba provjeriti postoji li mogućnost da se zbog koruptivnih radnji raskine ugovor. Ali mi ovdje govorimo o tome da je jedan investitor išao mijenjati svoj projekt. Da mu bivši ministar Dobrović i stručne službe Ministarstva nisu dale zeleno svjetlo jer ne postoji studija utjecaja na okoliš".

Ja opet o novcu, a vi o studiju okoliša.

"Ali ne bismo plaćali skuplju struju da toga nije bilo."

Jeste li ministra Ćorića explicite pitali bi li on potpisao takav ugovor i može li se on raskinuti u ovom trenutku ako su štetni?

"Ako netko mijenja projekt, vi možete to zaustaviti. On je dao zeleno svjetlo. Time je potvrdio sve te štetne odluke Milanovićeve Vade i ministra Vrdoljaka o kojima HDZ-ovci danas govore. Mi se s njima slažemo oko toga, ali želimo reći da su nastavili istu politiku. Ne samo to, pogodovali ste investitorima. Gospođa Rimac je bila u pritvoru."

Danas je ministar Ćorić rekao da je isti dan, osim za ovaj projekt, još devet projekata potpisano. Zašto onda niste tražili sve dokumente jer vrlo vjerojatno su milijarde u pitanju kada bi ih država morala obeštetiti.

"Tražimo za sve te projekte. Ali samo u jednom projektu, u ovom, je mijenjan projekt, a nije izrađena nova studija utjecaja na okoliš."

Jeste li dobili odgovor ministra Ćorića?

"Nismo dobili ni jedan odgovor."

Koliko bi stajalo državu kad bi se raskinuli ti ugovori za koje vi tvrdite da su štetni?

"Država treba napraviti sve. A ima i dokaze o koruptivnim radnjama. Ima i svjedoke koji kažu da se tražio određeni novac od institucija. Država treba napraviti sve da se štetni ugovori raskinu. Hrvatski građani koji su ionako osiromašeni zbog toga plaćaju skuplju električnu energiju."

Što se tiče ove vjetroelektrane, ta istraga se vodi. Vi tu ne možete ništa, to je u DORH-u i USKOK-u.

"Mi ne možemo ništa pravno, ali možemo politički potencirati tu priču i tražiti ostavku ministra."

Sutra je glasanje. Vama je jasno da ove neće proći?

"Nama je jasno. Mi smo u prošloj Vladi tražili nekoliko opoziva ministara i svaki put nakon nekoliko mjeseci ti ministri, za koje smo mi govorili da su kompromitirani, a koje je Plenković branio, morali su otići. Zanimljivo, danas Plenković nije ni došao u Sabor braniti ministra Ćorića i ministra Marića."

Vi stvarno mislite da bi se premijer tako lako riješio ministra gospodarstva?

"Ja ne kažem da će ga se riješiti, ali možda se ne želi s njim fotografirati i biti mu blizu s obzirom na sve ove afere koje mu se stavljaju na teret."

Dosada ga ja branio.

"Branio ga je, ali danas ga nema ovdje." 

Imao je neke druge obaveze.

"Pa to ćemo vidjeti."

Ova priča o vjetroelektranama je, što se tiče Europe, hvalevrijedna, no problem ju Hrvatskoj što mnoge europske zemlje koje su na početku poticale investitore da počnu takve elektrane graditi, počele su smanjivati cijenu budući da su to danas to profitabilni projekti. Jedino su u hrvatskom slučaju cijene ostale iste kao 2013. kada je ministar Vrdoljak to potpisao. Za ovu vjetroelektranu, ali i ostalih devet.

 

Ministar Ćorić uoči rasprave o interpelaciji

Uoči rasprave o Interpelaciji, ministar Ćorić je rekao da ova Vlada nije nikoga, vezano uz projekt Krš-Pađene, pa tako niti stranog investitora, dovela u povlašteni položaj, a da su sve odluke vezano za projekt donesene za vrijeme Vlade Zorana Milanovića i ministra Vrdoljaka.

"Jasno je iz dokumentacije da su ključne odluke u ovom projektu i nizu drugih donesene krajem 2013. godine", rekao je Ćorić.

"Nije točna teza da se preko noći mijenjala tarifa, nego da je od odluke Vlade 31.10.2013. do početka provedbe odluke o smanjenju tarife ukupno 9 projekata vjetroelektrana ušlo u ovaj povoljniji oblik subvencioniranja", kazao je.

"Nije bilo izmjene tarife pred Badnjak. Riječ je o odlukama koje su donošene tijekom 2013. i narednih godina neke od njih, to ćemo jasno naznačiti", istaknuo je Ćorić.

Oglasio se i C.E.M.P.

Projekt Krš Pađene, koji je 2003. pokrenuo austrijski investitor, 2012. preuzelo je energetsko društvo C.E.M.P. d.o.o. iz kojeg su se oglasili o interpelaciji.

''Iako se na prvu čini da prozivaju Vladu RH za nepoštivanje prava, u interpelaciji zastupnici uistinu sami pozivaju na nepoštivanje prava i pravnog poretka Republike Hrvatske'', navode u priopćenju. Nastavljaju da se u interpelaciji tvrdi ''da je HROTE prilikom produljenja ugovora morao tražiti prilagodbu poticajne cijene na onu koja je bila u trenutku produljenja ugovora''.

''Kao saborski zastupnici koji su zasigurno upoznati s primjenjivim propisima, moraju biti svjesni da je ovo potpuno netočno i zavaravajuće jer HROTE po primjenjivim propisima nije imao pravo odlučivati o izmjeni visine poticajne cijene pa stoga to nije niti mogao tražiti. Stoga, preostaje zaključak da se od HROTE-a tražilo da se ne pridržava primjenjivih propisa'', poručuju.

''Jedina stvar s kojom se donekle možemo složiti iz interpelacije je dio u kojem se navodi da je ovo izrazito loša poruka investitorima – domaćim i stranim.

Svakako je loša poruka investitorima da saborski zastupnici pozivaju na selektivnu primjenu propisa prema različitim investitorima'', stoji u priopćenju u kojem navode i da je ''navodni sadržaj propisa koji bi trebao inkriminirati postupanje prema vjetroelektrani Krš Pađene potpuno je netočno prenesen u interpelaciji''.

''Ako nema uporišta u propisima, jedini mogući zaključak ostaje to da je Krš Pađene trebalo pod bilo koju cijenu zakinuti naprosto zato jer je najveći projekt, pa će hrvatski potrošači za njega platiti najviše poticaja'', zaključuju i ističu da nemaju ništa protiv toga da se provjeri dokumentacija za projekt Krš Pađene, no inzistiraju da se taj projekt tretira jednako kao i drugi.

Odbijeni svi amandmani oporbe

Sjednicu je Hrvatski sabor počeo slobodnim govorima, a prvi je bio Mostov Nikola Grmoja. On je komentirao prelazak na digitalni TV signal za koji je kazao da je prelazak na novi televizijski signal veliki udarac na budžet umirovljenika.

''Stiže i zima, a stižu i računi za grijanje. Nitko se nije sjetio da umirovljenici i mnogi nezaposleni nemaju 300-tinjak kuna za prijamnike i kabele. Doista nismo mislili da ćemo u vrijeme epidemije gledati takvo odcjepljivanje od stvarnosti'', poručio je i dodao je trošak za nove prijamnike veliki udarac na budžet umirovljenika.

Hrvoje Zekanović (Suverenisti) u slobodnom je govoru čestitao rođendan Hrvatskim suverenistima. ''Podjela na globaliste i suvereniste sve je veća u svijetu i Hrvatskoj. Zato su suverenisti potrebni u Hrvatskoj, u Saboru. Oni se od globalista razlikuju po tome što nisu sivi, po tome što su jasni'', rekao je.

Rasprava o rebalansu

Ministar Zdravko Marić odbio je svih 13 oporbenih amandmana na predloženi rebalans, no njih, teoretski, može prihvatiti Sabor na glasovanju u srijedu.

Među odbijenima je i Mostov da se osigura 100 milijuna kuna kao dodatak na plaće svim zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima koji zbrinjavaju oboljele od COVID-a. Ministarstvo zdravstva, objasnio je Marić, nema zakonsku mogućnost unutar svog financijskog plana planirati dodatke na plaću u sustavu zdravstva, izuzev plaća zaposlenika samog Ministarstva.