Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Novi mandatar prošli je tjedan naglasio kako Europi nedostaje čak 900.000 informatičara, a time otkrio željeni smjer razvoja hrvatskog obrazovanja.


Informatičari su među rijetkim zanimnjima koji su rijetko na burzi rada. Ali posao je tu itekako težak. Škole su neopremljene, a informatika je još uvijek izborni predmet.

Vezani članci Hrvatsko tržište rada (Foto: Dnevnik.hr) - 3 Nezaposleno 158.000 ljudi, a poslodavci traže radnike izvan zemlje: ''Struktura obrazovanja i potrebe tržišta nisu u skladu'' Kako izgleda zaštitarski posao? (Foto: dnevnik.hr) - 3 Posao koji se čini odličnim, ali sve je samo ušminkana iluzija: Proveli smo jedan dan na terenu sa zaštitarima

Posao budućnosti - informatičari su već godinama u toj kategoriji.

"Mislim da ću s ovim fakultetom lakše naći posao nego da sam upisao neki drugi", rekao je Duje Rogulj, student 3. godine Fakulteta elektrotehnike i računalstva.

"Vjerujem da su svi ljudi kao i ja upisali taj fakultet jer misle da će se tako najbrže zaposliti", dodao je Roguljin kolega s fakulteta, Dino Šteher.

Slično razmišlja sve više mladih u Hrvatskoj pa raste broj učenika koji upisuju ICT zanimanja.

"Kod učenika iz strukovnih škola je stabilna linija, nema nikakvih pomaka dok učenici gimnazija u većoj mjeri prijavljuju ICT studije nego prijašnjih godina", rekao je Igor Drvodelić, pomoćnik ravanteljice za zanost i visoko obrazovanje.

Europa traži čak 900.000 informatičara. Ta radna mjesta mogli bi popuniti i hrvatski učenici, koji su već godinama u vrhu svjetske natjecateljske informatike.  Unatoč tome što je u školskim klupama prosjek ispod europskog. Jer jedno računalo u Hrvatskoj koristi čak 12 učenika, a u Europi tek tri.

Informatika je u osnovnoj školi izborni predmet, a u srednjoj, žale se učenici, prekratko traje.

"Imali smo samo prva dva razreda i mislim da bi trebalo sva četiri imati jer dosta fakulteta traži taj predmet, a nismo baš opširno to učili", smatra Josip Sicilijan, maturant iz Makarske.

Studenti informatička znanja zato traže na tehničkim fakultetima. Na zagrebačkom FER-u svake godine na jedno upisno mjesto dolaze dva kandidata. Zbog toga su spremni kažu povećati kvote, ali ako im se ispune dva uvjeta.

"Ministarstvo bi trebalo financirati zapošljavanje novih nastavnika, a drugi je pitanje prostora, u dogovoru s gradom Zagrebom FER-u bi trebalo dodijeliti i zgradu ZG Holdinga u ulici grada Vukovara koja je neposredno uz FER", rekao je Marko Delimar, prodekan za nastavu FER-a.

Pred novim ministrom obrazovanja velik je izazov i kako dobro iskoristiti informatičke kadrove i pobrinuti se da s dobivenim znanjem ipak ne odlaze iz zemlje.