U nedjelju rano ujutro prelazimo na zimsko računanje vremena, pomicanjem kazaljke sat unatrag s tri na dva sata ujutro. Možda nam to bude i posljednje pomicanje kazaljki, jer ga Europska komisija želi ukinuti.
Pročitajte i ovo
Postoje prednosti i mane ljetnog i zimskog računanja vremena.
Ljetno računanje vremena ili ljetno vrijeme predstavlja dio godine tokom koje se redovnom tzv. zimskom vremenu dodaje dodatno vrijeme, najčešće jedan sat. Svrha ljetnog računanja vremena je ekonomske prirode - dodavanje jednog sata periodu dnevnog svjetla čime bi se povećala produktivnost i smanjili troškovi rasvjete.
Ljetno računanje vremena je povoljnije za južne zemlje, a zimsko za sjevernije. Razlog je taj što u zemljama koje su više južno prema ekvatoru su dan i noć kroz cijelu godinu traju podjednako dugo.
Ako smo na zimskom računanju vremena, mrak bi u kolovozu pao već u 19 sati i 15 minuta. Danje svijetlo bismo imali 84 dana do 19 sati i 15 minuta. Dok bi 42 dana ujutro u 7 sati i 30 minuta još bi uvijek bio mrak.
A ako se odlučimo za ljetno računanje vremena, 168 dana imali bismo danje svjetlo do 19 sati i 15 minuta. I 130 dana bi ujutro mrak bio u 7 sati i 30 minuta ujutro.
Prednost zimskog računanja vremena je jedan sat duže spavanja. Vlada je još uijek neodlučna u tome hoće li Hrvatska zauvjek ostati na zimskom ili ljetnom režimu.
Ministar prometa Oleg Butković ističe kako Vlada mora zauzeti stav. “Razmotrit će cijelu tu problematiku, Hrvatska mora zauzeti stav oko toga. Moramo i na razini Vlade razgovarati u vezi toga. Koje vrijeme ostaje? Vidjet ćemo, to moramo odlučiti“ kaže Butković.
Idući tjedan u Austriji će ministri prometa iz cijele Europe raspravljati o jedinstvenom računanju vremena. Sve su glasnija nagađanja kako će se Europska unija odlučiti za ljetno računanje vremena.
Ministar uprave Lovro Kušćević misli da je stvar najbolje prepustiti stručnjacima. “Vidim da se o tome razgovara i na europskoj razini, razgovarat će se i na hrvatskoj razini. Pustimo to stručnjacima mi ćemo nastaviti raditi bilo vrijeme ovakvo ili onakvo“ izjasnio se Kušćević.
Vladimir Paar s Prirodoslovno matematičkog fakulteta u zagrebu pokazuje kako se struka zalaže za osluškivanje bila prirode. “Zimsko ili ljetno vrijeme, to nije bitna dilema. Bitna dilema je da ne treba ići u promjene. Ima tu malih razlika u trošenju struje, na što utjeće e li više dan ili ranije noć. No ipak mislim da je najvažnije da se vratimo na ono što je bilo prije 100, 200, 1000 ili 5000 godina“ rekao je Paar.
Gospodarstvo je na strani ljetnog računanja vremena. Posebno u turističkom sektoru, koji čini 20 posto bruto društvenog proizvoda među kojima je i Natali Komen Bujas iz udruge ugostiteljstva i turizma. “Zato što je Hrvatska turistička zemlja nema dvojbe da bi trebala glasati za ljetno računanje vremena. Sat vremena duže kroz ljetne mjesece i kroz cijelu godinu za turističku potrošnju znači jako puno“ objasnila je Komen Bujas.
Zimsko računanje vremena donosi neke promjene i u prometu, na svom automobilu morate imati upaljena svjetla što će vam pomoći da budete uočljiv i spasiti vas kazne od 300 kuna
Urari poput Dalibora Lebarovića ovih dana imaju pune ruke posla. “Već se vrijeme mijenja preko 30 godina, ako bude zadnje, zadnje je, ako ne bude, opet ćemo mijenjati. Znaju ljudi da se vrijeme mijenja i da ide sat vremena unatrag“ kaže Lebarović.
Europska komisija je ljetos anketirala građane Europske unije žele li trajno ostati na ljetnom ili zimskom režimu. Grafika prikazuje kako su se izjasnili hrvatski ispitanici.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
