Vrijedna arhivska građa, filmska ostvarenja, otuđene umjetnine - više od četvrt stoljeća Hrvatska traga za svojom imovinom i kulturnom baštinom.

Galerija


Proces pregovora s državama sljednicama bivše Jugoslavije i dalje traje, najviše imovine još je u Beogradu. Od dokumenta starog više od tisuću godina do novijih datuma - Hrvatski državni arhiv čuva vrijednu građu. No, dio koji se odnosi na razdoblje Jugoslavije i Drugog svjetskog rata moraju tražiti od Srbije. Kao kopiju ili original kad je riječ o razdoblju NDH.

Vezani članci LADO (Foto: Petra Slobodnjak) Pulska Arena s nestrpljenjem očekuje Ansambl LADO: Koncert nakon četvrt stoljeća Bitka za Bitku na Neretvi (Foto: Dnevnik.hr) - 4 Redatelj "Bitke na Neretvi" Veljko Bulajić šokiran slovenskim zahtjevom prema Srbiji: "Ni jedni ni drugi nemaju veze s tim filmom"

"Za istraživanje tog dijela povijesti je izrazito važno da se sve to vrati u originalu jer to pripada samo nama", ističe Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva. Arhiv ima i svoju filmoteku. No, cijeli popis originala hrvatskih filmova traže od Beograda.

"Što se tiče prava i tako dalje to je sve hrvatsko, prema tome to se treba vratiti Hrvatskoj, original mora biti u Hrvatskoj i sva prava pripadaju Hrvatskoj", kaže Čutura. Ali, problem je čiji je primjerice film "U raljama života" ili "Bitka na Neretvi".

Srbija ih je stavila na popis svojih kulturnih dobara. Smatraju se i dijelom hrvatske kinematografije. Dvije države vode pregovore. "Najvažnije je za svaki pojedinačni film vidjeti tko ima pravo distribucije, a za to je u prvom redu bitno definiranje i razgraničenje autorskih prava", smatra ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Hrvatska traži i pravo slobodnog pristupa nedjeljivim arhivima, ali i povrat predmeta, među ostalim i onih otuđenih u Domovinskom ratu.

"Vraćeno je 29.777 pokretnih kulturnih dobara iz muzeja, galerija, arhiva, knjižnica i crkava pravoslavnih i katoličkih i preostalo je za povrat oko 1.000 umjetnina", ističe Branka Šulc.

Oko dvije stotine vrijednih djela poput Meštrovićeve vratnice završilo je na ilegalnom tržištu. "Nepoznanica je da li je ona uopće sačuvana, da li je prodana u otpad ili otopljena", kaže Šulc.

Traži ih i MUP uz pomoć Interpola. "Nemamo nekih eksplicitinih saznanja u tom dijelu, ali na dnevnoj bazi se razmjenjuju i provjeravaju raznorazne obavijesti dobivene iz različitih zemalja u okruženju", pojašnjava Marko Čepin iz Službe organiziranog kriminaliteta Ravnateljstva policije.

I za djelima poput zbirke slika iz iločkog muzeja vrijedne pola milijuna kuna i nakon 20 godina još se traga.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju