Hrvatska prvi put uspostavlja model Centara za ponovnu uporabu, u kojima se različiti predmeti koje donose građani, popravljaju te obnovljeni prodaju, umjesto da se odbace kao otpad, a ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Müller u ponedjeljak će predstaviti Smjernice za uspostavu sustava ponovne uporabe u Hrvatskoj.
Pročitajte i ovo
Mislila je da je za smeće
Čistačica bacila stari madrac, a zbog onog što je bilo unutra vlasnica je odmah alarmirala policiju
europski ciljevi
Iako Hrvatska ne odvaja dovoljno otpada, neki gradovi su ipak premašili standard: "Provodimo edukaciju još od vrtića"
Projekti uspostave centara diljem Hrvatske sufinancirat će se sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Naime, smanjenje nastanka otpada i mjere vezane za ponovnu uporabu proizvoda prioriteti su u gospodarenju otpadom te jedan od načina kako smanjiti količinu otpada koji se odlaže, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.
Svrha centra prikupljanje i preraspodjela proizvoda
Centri za ponovnu upotrebu su mjesta na kojima se predmeti ili stvari koje je moguće ponovo uporabiti prikupljaju i pripremaju za daljnju distribuciju. Svrha je centra (mreže za ponovnu uporabu) prikupljanje i preraspodjela proizvoda - odjeće, knjiga, namještaja i drugih proizvoda koji se u najširem smislu riječi još mogu koristiti, a dobiveni su od osoba koji ih više ne trebaju.
Smjernice za uspostavu sustava ponovne uporabe u Hrvatskoj predstavit će u Zagrebu ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Müller.
Kroz centre će se moći ponovno uporabiti tekstil, odjeća i obuća. Također, namještaj - ormari, kreveti, madraci, stolovi, stolice... Moći će se ponovno uporabiti i roba široke potrošnje: tanjuri, posuđe, knjige, igračke, sportska oprema, bicikli, dječja oprema, kolica, umjetnički i ukrasni predmeti.
Građani će te predmete moći donijeti u centar, a predviđeno je i da centar organizira mobilnu službu, spremnike i organizirane akcije kojima će od građana te predmete prikupljati. Kad ih preuzmu, procijeniti će ih i katalogizirati. Nakon toga, predmeti će se u centru čistiti, popravljati i uređivati. Obnovljeni predmeti će se potom prodavati. Prodaja će se obavljati u prostoru centra ili online.
U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode ističu kako su mjere vezane za ponovnu uporabu, uz mjere sprječavanja nastanka otpada, prioritet u redu prvenstva gospodarenja otpadom, te su u skladu s novim ambicioznim paketom o kružnom gospodarstvu kojeg je donijela Europska komisija. Konačni cilj je očuvanje prirodnih resursa, smanjenje količine otpada koji nastaje te smanjenje količine otpada koji se odlaže na odlagališta.
Prema posljednjim dostupnim podatcima Eurostata za 2013. godinu u Hrvatskoj se proizvede 404 kilograma otpada po stanovniku godišnje, a 85 posto se odloži na odlagališta. Europski prosjek je 481 kilogram otpada po stanovniku godišnje, a samo 31 posto se odloži na odlagališta.
Prednosti ponovne uporabe
Ponovna uporaba proizvoda ima pozitivne učinke na okoliš - sprječava onečišćenje okoliša, štedi sirovine i energiju koje su potrebne za izradu takvih novih proizvoda. Ponovnom upotrebom jedne tone tekstila štedi se 5.053 kilograma CO2, a recikliranjem tekstila štedi se svega 259 kilograma CO2, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.
Naglašavaju kako sektor ponovne uporabe otvara nova radna mjesta kroz otvaranje centara za ponovnu uporabu i potiče mogućnosti usavršavanja radnih vještina i znanja teže zapošljivih, socijalno ugroženih skupina. Najavljuju kako će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objaviti javne pozive i natječaj za one koji žele pokrenuti projekte vezane za ponovnu uporabu i pokrenuti takve centre za potencijalne korisnike, kao što su primjerice udruge, zadruge, trgovačka društva u komunalnom sektoru.
Stanje u Europi
Centri za ponovnu upotrebu širom Europe uglavnom zapošljavaju socijalno ugrožene ljude i stoga predstavljaju dragocjenu poslovnu priliku za društvo zbog svog socijalnog i ekološkog stava te pozitivnog stava prema zelenom gospodarstvu. U EU centri za ponovnu uporabu udruženi su u organizaciju RREUSE. Ukupno je 8.689 takvih centara sa 37.833 zaposlenih. Mnoge takve organizacije su socijalnog karaktera i zapošljavaju teže zapošljive skupine (socijalno ugrožene skupine).
Primjerice, takvi se centri za ponovnu uporabu značajno razvijaju u posljednjih nekoliko godina u Sloveniji, te se danas nalaze u Ljubljani, Velenju, Rogaškoj Slatini, Trebnju, Vojniku, Ormožu. (Hina)