Nakon što su utihnula školska zvona, a učenici otišli na zaslužene praznike, na igralištu iza zagrebačke Mimare trenutno nema nikoga. Međutim, početkom svibnja upravo je ova lokacija poslužila kao kulisa filma ''Hitman''.
"Na ovoj lokaciji se nalazimo zato što je ovdje snimana jedna scena za sljedeći veliki hit ''Hitman''. Bila je dosta velika scena, bilo je helikoptera, oklopnih vozila, tenkova…", otkrila je Mia Pećina Drašković, iz Filmskog ureda Grada Zagreba.
Velike scene snimane su i u ostalim našim gradovima. Predvodnik je Dubrovnik zahvaljujući Igri prijestolja i Star Warsu, u Visu se snimala 'Mama Mia', a Avijatičar iz ’85. u okolici Rijeke.
"Dobro je da je Hrvatska postala prepoznatljiva filmska lokacija jer to za sobom ostvaruje određeni niz pogodnosti, zarade, ali isto tako i promociju destinacija. Međutim, u Hrvatskoj je vrlo česti problem da naše destinacije glume neke druge destinacije", objasnio je Božo Skoko, komunikacijski stručnjak.Tako je Dubrovnik prestao biti Dubrovnik i postao King's landing, a Vis je za potrebe filma postao grčki otok Kalokari.
"Čuo sam jednu anegdotu, ne znam je li istinita, da je jedna američka turistkinja došla na Stradun i upitala je turističkoga vodiča a vi ste ove zidine izgradili za potrebe snimanja Igre prijestolja? I tu je problem kad jedan film ili serijal pojede identitet grada", ističe Skoko.
Inozemni je primjer u koji bismo se mogli ugledati Novi Zeland. Ekranizacija ''Gospodara prstenova'', koji je ondje sniman, njihovom je gospodarstvu donijela gotovo dvije i pol milijarde dolara. Za razliku od njih mi smo u posljednjih sedam godina ugostili 58 filmskih produkcija koje su potrošile nešto manje od 700 milijuna kuna.
Međutim, postoje i dodatni benefiti snimanja filmova kod nas. Osim, kakve-takve zarade i promocije gradova - država je osvijestila važnost brendiranja.
"Jako puno u cijeloj priči za promociju Hrvatske i za snimanje filmova i serija u Hrvatskoj je napravio Hrvatski audio vizualni centar i samim postotkom za tax rebate ili incentive. Koji se vraća i koji je prije nekoliko godina odobren u saboru", ističe Pećina Drašković.
Riječ je o državnoj potpori za ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela. Iznos bespovratnih sredstava izračunava se kao postotak (20 %) troškova proizvodnje u Hrvatskoj.
Da bi dobili potporu zainteresirani trebaju zadovoljiti određene kriterije poput minimalne proizvodnje jednog audiovizualnog dijela u posljednjih godinu dana, registriranje kao pravne osobe u RH i osigurano najmanje 70 posto sredstava potrebnih za financiranje proizvodnje u Republici Hrvatskoj.
"Grad Zagreb kao i si drugi gradovi u svijetu uzima i treba uzimati novac za snimanja. To je potpuno normalna filmska praksa. Ima nekoliko gradova u svijetu koji da bi privukli više ljudi su možda smanjili neke iznose ili su ih na nekim lokacijama ukinuli, ali svaki grad naplaćuje", napominje.
Osim zarade nakon snimanja ona prava bi trebala tek doći nakon emitiranja filma ili serije. "Tada kada gledatelji diljem svijeta gledaju određenu produkciju oni požele otići na destinaciju. Tada nastaju turističke rute, tada kreću suveniri, tada kreću posebni doživljaji jer ljudi žele doći na lokaciju i koliko ima sadržaja na lokaciji toliko će lokacija profitirati", kaže Skoko.
Nismo Pariz s Eiffelovim tornjem, niti London s Big Benom pa da cijeli svijet zna u kojem je gradu snimljen određeni kadar, no imamo što za ponuditi.
ZAR I TI, SINE BRUTE?
Opasna točka
KIJAMET
