Hrvatska ima rok do 2028. da počne s odvozom otpada, stižu prijedlozi za odlaganje

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar kazao je u četvrtak u Saboru da je Hrvatska do početka 2028. dužna početi s odvozom nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško.

tri vijesti o kojima se priča Objavljeni detalji Sin poznate hrvatske pjevačice završio u istražnom zatvoru: Napao indijske dostavljače, ukrao im bicikle i novac više ozlijeđenih FOTO Užas na Savi: Tragedija je upravo postala još veća, porastao broj preminulih, otkriveno iz koje su zemlje Novi zakon EU-a Svima koji žive u Hrvatskoj od danas će biti teže skrivati važan podatak

Zbog toga je, kaže, potrebno što prije krenuti s postupkom izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Hrvatska i Slovenija dužne su zbrinuti nisko i srednje radioaktivni otpad iz NE Krško, svaka svoju polovicu, te početi s odvozom tog otpada iz kruga nuklearne elektrane najkasnije do početka 2028. godine te isti zbrinuti u skladu s međunarodnim, europskim i nacionalnim propisima kako bi se oslobodio skladišni prostor u samoj elektrani za privremeno skladištenje novog otpada koji će nastati daljnjim radom, kazao je Špehar u raspravi o prijedlogu Zakona o izgradnji Centra za odlaganje radioaktivnog otpada.

Dodao je da su te odgovornosti definirane međudržavnim ugovorom Hrvatske i Slovenije, te u slučaju da ne dođe do pravovremene izgradnje Centra, Hrvatska neće moći početi s preuzimanjem svog dijela niskog i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško i neće izvršiti svoju obvezu.

Za lokaciju Centra za odlaganje radioaktivnog otpada predložena je lokacija bivše vojarne Čerkezovac na Trgovskoj gori.

Špehar ističe da su razmatrane četiri lokacije, osim Trgovske gore još Petrova gora, Moslavačka gora i Papuk. Utvrđeno je da je Trgovska gora "preferentna lokacija" do koje se došlo nakon niza istraživanja, da je odgovarajuća i da ispunjava uvjete.

Nakon donošenja zakona, najavio je, prvi idući korak bit će donošenje uredbe o naknadi lokalnoj zajednici na čijem će se području Centar nalaziti. „Predviđa se uplaćivanje određene količine novca prema lokalnoj jedinici i namjena korištenja tih sredstava”, rekao je.

U Centru će se zbrinjavati i radioaktivni otpad iz bolnica i industrije

U Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, osim nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško, zbrinjavat će se i institucionalni radioaktivni otpad iz bolnica i industrije , a koji se sada privremeno skladišti na različitim lokacijama, u Zagrebu na dva instituta, te u krugu brojnih bolnica.

Podsjetio je da NE Krško radi već 40 godina, da je elektrana nedavno dobila produljenje na još 20 godina, a nakana je da dobije još dodatnih 20 godina. "Znači da je ona sada negdje na polovici radnog vijeka. Za dodatno produljenje rada", napomenuo je, trebat će uložiti u elektranu oko milijardu eura.

Kada je riječ o iskorištenom nuklearnom gorivu iz NE Krško, Špehar je kazao da će se ono do daljnjega nastaviti skladištiti na lokaciji elektrane minimalno do 2043. godine, a maksimalno do 2063. kada će po zatvaranju i razgradnji elektrane morati biti riješeno i pitanje odlaganja istrošenog radioaktivnog goriva.

Zakon o izgradnji Centra za odlaganje radioaktivnog otpada je lex specialis i njime će se omogućiti početak postupka procjene utjecaja na okoliš za Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, utvrditi nadležnost za provođenje postupka, te utvrditi interes RH za izgradnju istoga. Tek nakon što se utvrdi da je utjecaj zahvata na okoliš prihvatljiv, ide daljnja procedura, kazao je Špehar.

U replikama, zastupnike je najviše zanimala hoće li građani koji će živjeti u blizini budućeg Centra biti sigurni. "Apsolutno, sigurnost je imperativ", naglasio je državni tajnik.

Marijana Petir (NZ) izrazila je protivljenje izgradnji Centra bilo gdje u Hrvatskoj jer smatra da je prvo trebalo iscrpiti sve mogućnosti razgovora sa Slovenijom. "Mogli smo dogovoriti sa Slovenijom da to bude zbrinuto kod njih, pored NE Krško, gdje se već gradi takvo jedno odlagalište", rekla je.

Pregovarali jesmo, no iscrpili smo sve mogućnosti i slovenska strana nije voljna preuzeti našu polovicu otpada, odgovorio joj je državni tajnik.