Pojedine istočnoeuropske zemlje mogle bi zbog jakog gubitka stanovništva potpuno izgubiti priključak za zapadnu Europu te nikad ne doseći zapadnoeuropski životni standard, upozorio je "Lisbon Council" u istraživanju "Europski indeks ljudskog kapitala" (European Human Capital Index) objavljenom u četvrtak.
Pročitajte i ovo
Nedovoljne obrazovne inicijative, iseljavanje kvalificirane radne snage i mali broj novorođene djece mogli bi zaustaviti proces rasta, upozoravaju autori studije.
Kao moguću protumjeru koja bi pomogla razvitku tih zemalja, autori spominju integraciju Turske u Europsku Uniju.
"Realnu šansu da Europa, posebice srednja i istočna Europa, zaustave demografsko nazadovanje, pruža usko partnerstvo s Turskom, jedinom zemljom čije stanovništvo raste i koja istodobno dijeli mnoge elemente europske kulture i povijesti", piše u zaključcima istraživanja "Lisbon Councila".
"Lisbon Council" istraživao je stanje u dvanaest država, među kojima je deset novih članica EU te kandidati za članstvo Hrvatska i Turska.
Autori istraživanja ustanovili su da jedino Turska bilježi
demografski rast, čije bi radno sposobno stanovništvo do 2050. moglo doseći veličinu ukupnog broja stanovnika ostalih sredozemnih zemalja zajedno.
Nasuprot tome, u drugim promatranim zemljama očekuje se demografski pad za 15 posto, u Bugarskoj čak za 26 posto.
Osim toga, u promatranim zemljama ne bilježi se dovoljna količina investicija u izobrazbu, što je posebice vidljivo u Bugarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Turskoj. Stopa zaposlenosti i produktivnost u tim zemljama također su niski.
Regionalni predvodnici Češka, Estonija i Slovenija imaju "realnu šansu, u iduća dva desetljeća doseći zapadnoeuropski životni standard", smatraju autori istraživanja. Prednosti tih zemalja nalaze se u prvom redu u dobrim obrazovnim sustavima i učinkovitom korištenju ljudskog kapitala.
Na drugoj strani, Bugarska, Hrvatska i Poljska imaju lošu
perspektivu, procjenjuju autori. Te zemlje imaju "realnu šansu da u usporedbi s europskim prosjekom ostanu u relativnom siromaštvu, budući ih iz njihove sadašnje situacije ne može izvući nijedan drugi izvor napretka osim ljudskog kapitala", tvrde autori istraživanja.
