Počasno-zaštitna bojna
Počasno-zaštitna bojna Foto: Marko Lukunic/Pixsell

Hrvatska ove godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, kako je to radila i u prvom desetljeću svog postojanja.


Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sudjelovat će na obilježavanju Dana državnosti. Obilježavanje počinje u 8:45 sati na Krematoriju na zagrebačkom groblju Mirogoj, gdje će na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata položiti vijenac.

Vezani članci Zoran Milanović Milanović o  Josipi Rimac: "Govorila je da nisam Hrvat, dovela je bukače u Knin i sad je u zatvoru. Nevjerojatno mi je da se tako ponaša" Andrej Plenković Plenković o uhićenjima u Hrvatskim šumama: ''Ovo je prvi put da je u mandatu ove Vlade uhićen netko na dužnosti''

U 9 sati državni vrh položit će zajednički vijenac pred spomenikom "Glas hrvatske žrtve – Zid boli", a zatim pred Središnjim križem te na grob prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Predsjednik Vlade i članovi Vlade sudjelovat će na misi za Domovinu u Crkvi sv. Blaža, koju će predvoditi kardinal Josip Bozanić, metropolit i nadbiskup zagrebački.

Predsjednik Vlade s članovima Vlade sudjelovat će u podne i na svečanosti "Velika smjena straže na Trgu svetog Marka" kojoj će u 11:45 sati prethoditi svečani plotuni s Medvedgrada pored Oltara Domovine te prelet MIG-ova. Svečano obilježavanje Dana državnosti završit će svečanim koncertom ispred Hrvatskog narodnog kazališta u 20 sati.

Blagdan u sjeni odnosa između Pantovčaka i Markovog trga

Između Pantovčaka i Markova trga niti u subotu na Dan državnosti neće biti sloge i jedinstva. Predsjednik Milanović i premijer Plenković susrest će se samo na groblju. Na ostatku proslave predsjednik neće sudjelovati.

Milanović je u četvrtak rekao kako će se s premijerom susresti na polaganju vijenaca, te rekao kako datum 30.5. ne može nazvati Danom državnosti.

Premijer zauzvrat u četvrtak nije bio na prijemu kod predsjednika. Poslao je izaslanika Ivića. Ministar Ćorić rekao je kako je premijer cijeli dan imao sastanke.

Takve stvari trebale bi se rješavati gospodski. Bivša premijerka Jadranka Kosor kaže da teba prijeći preko taština. 

"Kad slavimo nešto što je važno za državu, trebali bismo preskočiti preko svojih osobnih veličina, skinuti svoje krune zamišljene s glava i pojavit se jer to ljudi nekako i očekuju. Makar mislim da je mnogima zaista svejedno i uopće ih ne zanima kakav je odnos Pantovčaka i Banskih dvora", poručila je.

A što se uopće slavi?

Nakon gotovo dva desetljeća, Hrvatska ove godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, kako je to radila i u prvom desetljeću svog postojanja.

Proslavit će ga na 30. godišnjicu konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog Sabora, prisjećajući se 30. svibnja 1990., kada su nakon desetljeća komunističke vlasti, stvoreni temelji modernog Sabora i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.

Još prošle godine, 30. svibnja bio je Dan Hrvatskog sabora, spomendan i radni dan, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, bio je državni blagdan i neradni dan.

"Vlast preuzimali nepodobni"

Povjesničar Ivo Perić u knjizi o Hrvatskom saboru piše kako je konstituiranje novog Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno "u izuzetno svečanom ozračju".

"Bio je to doista velik događaj: vlast u Republici preuzimali su ljudi koji za dotadašnje vladavine komunističkog jednoumlja pretežno nisu bili podobni. Znatan broj njih doživio je u tom vremenu razne oblike šikaniranja, a neki su bili i politički zatvorenici", zapisao je Perić.

Sabornica je tog 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste, u radnom dijelu sjednice prvo je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu sa Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta. Za predsjednika je izabran Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske, on se obratio nazočnima i istaknuo kako je kroz dugu povijest „Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice“.

Kazao je i kako nije sumnjao da će hrvatski narod pokazati svoju zrelost na prvim demokratskim izborima, „iz kojih je proizišao Sabor“, te izrazio uvjerenje da će „on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj ali svetoj domovini“.

Rat i povijesne odluke

Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.

Sabor iz ’90 radio je nešto duže od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.

Neovisno o tome, te uz činjenicu da je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ, kao i "božićni Ustav".

U tom sazivu bili su i danas aktualni zastupnici Branimir Glavaš (HDSSB) i Željko Jovanović (SDP), tada zastupnici HDZ-a i Saveza socijalističke omladine (SSOH).

Glavaš kaže da je dan  počeo svečanom misom u zagrebačkoj katedrali na kojoj je bio cijeli novi državni vrh, a koju je služio kardinal Franjo Kuharić, slijedio je ulazak demokratski izabranih zastupnika u Sabor i veličanstvena masa građana koja maše hrvatskim zastavama na punom Trgu svetog Marka.

Dojmljiv je, ističe, bio odlazak državnog vrha, nakon konstituiranja Sabora, na središnji zagrebački trg koji je bio "krcat", kao i okolne ulice.

I Jovanović ističe da ga za taj dan vežu "vrlo lijepa i pozitivna sjećanja".

"Konstituiranje je bilo popraćeno jednom dozom optimizma, svi koji smo bili u tom prvom sazivu zaista smo očekivali da će Hrvatska u narednih 30 godina biti jedno puno bolje društvo nego što je bilo tada. Na žalost, mislim da taj cilj nije ostvaren u punom opsegu", kaže zastupnik.