Hrvatska bi u sljedećem sazivu EP-a trebala imati 11 zastupnika

Parlamentarni izvjestitelji za to pitanje, Talijan Roberto Gualtieri, član skupine socijalista i demokrata u EP-u i Rafal Trzaskowski, član skupine Europske pučke stranke iz Poljske, pripremili su prijedlog o kojem će u utorak raspravljati Odbor za ustavna pitanja EP-a.

Zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju mora se prilagoditi sastav Europskog parlamenta, koji prema Lisabonskom ugovoru ne može imati više od 751 zastupnika. Sadašnji saziv Europskog parlamenta izabran u proljeće 2009. biran je prema Ugovoru iz Nice, koji je predviđao 736 zastupnika. Međutim, nakon što je Lisabonski ugovor stupio na snagu 1. prosinca 2009. dio zemalja članica koje po tom ugovoru dobivaju više zastupnika (Španjolska 4, Francuska, Britanija, Švedska i Austrija po 2, Italija, Poljska, Nizozemska, Bugarska, Latvija i Slovenija po 1) tražile su da se taj broj poveća već u sadašnjem sazivu, ne čekajući sljedeće izbore za Europski parlament u proljeće 2014. Tako se došlo do 18 novih zastupnika čime je privremeno, do kraja ovoga saziva broj zastupnika povećan na 754 zastupnika.

Hrvatska će ovoga proljeća, prije predviđenog ulaska 1. srpnja ove godine, provesti izbore za 12 zastupnika koji će sjediti u sadašnjem sazivu Europskog parlamenta do proljeća 2014.

Pročitajte i ovo Nova pravila u EU-u Uskoro velike promjene na vozačkim dozvolama: Evo što se sve mijenja Pitanje prioriteta Velika prekretnica za Hrvatsku: Promjena je nužna, i EU sprema strategiju

tri vijesti o kojima se priča NAPETOSTI NA BALTIKU Francuski lovci presreli 11 ruskih zrakoplova priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." Usred dana Stručnjak za sigurnost o otmici u Zagrebu: "Ovakav način šalje poruku, a ako ste u blizini najbolje je napraviti ovo..."

>> Europski parlament zatražio udruživanje državnih dugova u eurozoni

Time će se broj zastupnika povećati za još 12, što ukupno daje 766 zastupnika. Taj broj se za sljedeći saziv mora srezati na 751 u skladu s Lisabonskim ugovorom koji je uveo gornji i donji plafon - najmanji broj zastupnika iz jedne članice ne može biti manji od šest, a najveći ne veći od 96, a ukupan broj zastupnika iznosi 750 plus predsjednik Parlamenta.

Osim tih okvira utvrđeno je i načelo 'degresivne proporcionalnosti' koje znači - što je veći broj stanovnika u nekoj zemlji, jedan zastupnik predstavlja veći broj građana. Tako će jedan zastupnik iz najmnogoljudnije Njemačke predstavljati 852.539 stanovnika, a iz najmanje Malte samo 69.352 stanovnika. Po ovom prijedlogu na jednog zastupnika iz Hrvatske dolazi 399.832 zastupnika.

Lisabonskim ugovorom Njemačka gubi tri zastupnička mjesta, umjesto 99 koliko je imala po Ugovoru iz Nice, u novom će sazivu imati 96 zastupnika. Nakon toga smanjenja preostalo je srezati još 12 mjesta kako bi se broj zastupnika sveo u okviru propisane Lisabonskim ugovorom. Na sastanku Odbora za ustavne poslove održanom potkraj prosinca prošle godine načelno je dogovoreno da nijedna zemlja ne smije izgubiti više od jednog zastupničkog mjesta.

Po prijedlogu parlamentarnih izvjestitelja Gualtierija i Trzaskowskog sljedećih 12 zemalja izgubit će po jedno mjesto - Hrvatska, Rumunjska, Grčka, Belgija, Portugal, Češka, Mađarska, Švedska, Bugarska, Irska, Litva i Latvija.

U sljedećem sazivu Europskog parlamenta prema tom prijedlogu trebalo bi sjediti 96 zastupnika iz Njemačke, iz Francuske 74, iz Velike Britanije i Italije po 73, Španjolske 54, Poljske 51, Rumunjske 32, Nizozemske 26, Grčke, Belgije, Portugala, Češke, Mađarske po 21, Švedske i Austrije 19, Bugarske 17, Danske, Slovačke, Finske po 13, Irske, Hrvatske i Litve po 11, Slovenije i Latvije po 8, Estonije, Cipra, Luksemburga i Malte po 6.

Europski parlament u ovom se pitanju prvi put nalazi u ulozi predlagatelja, što je mogućnost predviđena Lisabonskim ugovorom. Nakon što Parlament usuglasi svoj prijedlog šalje ga Europskom vijeću, tijelu koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica. Za konačnu odluku potreban je konsenzus svih zemalja članica i pristanak Europskog parlamenta.

O prijedlogu će se na Europskom vijeću odlučivati nakon što na snagu stupi Ugovor o pristupanju Hrvatske, što znači da će za njegovo prihvaćanje biti potreban i hrvatski glas.

Europski parlament 'ističe potrebu da se hitno donose odluka, koja traži njegov pristanak, čim Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske u Europsku uniju stupi na snagu, kako bi zemlje članice mogle pravodobno donijeti zakonske odredbe za organiziranje izbora za Europski parlament za saziv od 2014. do 2019. godine', kaže se u nacrtu prijedloga. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook