"Hrvatska, 20. članica eurozone", naziv je konferencije koju zajedno organiziraju Vlada i HNB, a uvodni govor održao je premijer Andrej Plenković.
"Jedina smo zemlja u povijesti koja je istodobno ušla u europodručje i u schengenski prostor. Sve to dogodilo se samo tri desetljeća od međunarodnog priznanja Hrvatske koja je početkom devedesetih kretala na put neovisnosti, obrane teritorija i slobode.
Mi smo danas među 345 milijuna stanovnika europodručja, koje koristi drugu najjaču valutu. Cijeli ovaj proces krenuo je 2017. godine, kao dio programa Vlade, s ciljem da ostvarimo ono što smo u konačnici i željeli i prigodom procesa pristupanja Europskoj uniji", istaknuo je premijer.
Hrvatska je, kazao je, blisko surađivala s institucijama Europske unije, osobito s Europskom komisijom, Europskom središnjom bankom i eurogrupom.
"Oni su nas itekako dobro pratili u reformskom procesu kojega smo ostvarili u tom razdoblju. Mi smo zemlja koja je prva država članica europodručja nakon Litve, koja je to ostvarila još 2015. godine. Bitno je podsjetiti se da smo samo pet dana nakon parlamentarnih izbora 2020. godine ušli u europski tečajni mehanizam II., bankovnu uniju.
Ta činjenica je pokazala visoki stupanj povjerenja kojega smo uspostavili s našim partnerima koji su Hrvatsku vidjeli kao zemlju koju, kada je riječ o svojoj temeljnoj orijentaciji, a to je bilo europodručje, vodi svoju ekonomsku politiku, fiskalnu politiku", izjavio je među ostalim.
"U svojoj karijeri sam pratio sve procese učlanjivanja Hrvatske u razno razne organizacije, no ne sjećam se da smo ijedan proces vodili ovako precizno u ispunjavanju kriterija", napomenuo je.
Zatim je hvalio Vladine napore i uspjeh u povlačenju sredstava iz EU-a. "Želimo zadržati dinamiku povlačenju EU sredstava". Kaže da je Hrvatska ostvarila sve svoje strateške ciljeve, a to se, kaže, dogodilo zahvaljujući političkoj stabilnosti.
Osvrnuo se i na zaštitu potrošača. "Važno je da u cijelom procesu svi akteri budu odgovorni. Vlada je išla u dobroj vjeri. Stoga je važno da se svi akteri ponašaju odgovorno, da ne koriste ovo za neopravdan profit. Nije bio cilj kreirati osjećaj kao da je euro došao da bi nekome bilo teže", rekao je.
Potom se hvalio Vladinim mjerama za poduzetnike, a zahvalio se bivšem ministru Mariću. "Ne bi prešli na euro da nismo smanjili nezaposlenost, smanjili porezna rasterećenja, da nismo osigurali zdrav gospodarski rast, povisili kreditni rejting...", rekao je.
Uvodni govor održao je i povjerenik Europske komisije za trgovinu Valdis Dombrovskis. "Sve je išlo u skladu s planom, prilikom prelaska na euro, no događa se u vrijeme velikog izazova inflacije. Ljudi su s pravom zabrinuti što će se dalje događati", kazao je.
Potom je pohvalio Vladu premijera Plenkovića za cijeli posao prelaska na euro.
Vujčić: "Imam najviše razloga žaliti za kunom..."
Boris Vujčić, guverner HNB-a, podsjetio je na vrijeme do pristupanja Hrvatske eurozoni. "Počeli smo 2017. godine sa Strategijom koja je pokazala da će prelaza na euro donijeti niz koristi. Projekt je uključivao mnogo dionika, bio je izložen mnogim rizicima i šokovima. Bilo je mnogo izazova, poput potresa, pandemije...Ušli smo u tečajni mehanizam kao što smo i planirali, to je bio ključan momenat za prelazak na euro. No onda se dogodila 2021. godina, i inflacija, koja je ponovo počela značajno rasti", rekao je.
"Pozdraviti se sa hrvatskom kunom bio je možda sentimentalniji trenutak za mene, nego za ostale građane, tamo je moj potpis", rekao je Vujčić i potom pojasnio kako se cijeli svoj radni vijek bavio kunom kao valutm.
"Zbog toga možda imam najviše razloga žaliti za kunom...", kazao je Vujčić.
Govorio je i o prednostima prelaska na euro. "Kroz krizu 2020. godine prošli smo lakše jer smo bili u pripremnom procesu za prelazak na euro. Euro će omogućiti viši gospodarski rast, a sve to radimo kako bi standard građana bio bolji".
Govor je održao i ministar financija Primorac. "Euro vidimo i kao simbol zajedništva, integracije, a Hrvatska će postati sigurnija za ulagače", rekao je.
"Vlada podizima značajne mjere, kako bi zaštitila kućanstvo od inflacije", rekao je.
Govorio je i povjerenik Europske komisije za ekonomiju Paolo Gentiloni, a videovezom javila se i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde.
"Prelazak na euro, prošao je bez i jedne greške, ali put do toga bio je obilježen s puno rada", istaknula je Lagarde. "Onaj tko daje srce daje sve", citirala je Lagarde Marina Držića.
Svi govornici istaknuli su prednosti prelaska na euro kao što su kraj valutnog rizika za kredite, lakši izvoz, manje rizičan uvoz, lakše kretanje stanovništva, olakšano investiranje u Hrvatsku, te povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske.
