Potvrde o OIB-u slat će se na adrese prebivališta u posebnim omotnicama s povratnicom, a i prije samog početka već je za slanje spremno 1,2 milijuna potvrda, doznaje se u Ministarstvu financija iz kojeg najavljuju da će više podataka o dinamici slanja svih potvrda, područjima slanja i drugim tehničkim podacima iznijeti na sutrašnjoj konferenciji za novinare.
Jedan od važnijih uvjeta za OIB bila je informatizacija javne uprave čime je omogućeno i povezivanje i automatska razmjenu podataka između službenih evidencija.
OIB-om protiv korupcije i kriminala
OIB je, ističu u resoru financija, i jedna od sustavnih mjera za borbu protiv korupcije i kriminala, za suzbijanje sive ekomomije.
Taj će identifikator, naime, omogućiti bolji pregled nad imovinom građana i pravnih osoba, prilivom i tijekom novca, a služit će i za potrebe oporezivanja, korištenje socijalnih i mirovinskih prava, dok će građanima omogućiti da brže i lakše ostvare svoja prava, odnosno da uz manje gubljenja vremena za skupljanje raznih dokumenata ostvare svoja prava, primjerice na dječji doplatak, jer će se ti podaci automatski razmjenjivati između službenih evidencija.
OIB će dobiti svi hrvatski državljani, kako oni koji žive u Hrvatskoj tako i oni koji žive u inozemstvu, sve pravne osobe, a dobit će ga i svaki stranac koji u Hrvatskoj obavlja neku transakciju ili posao.
OIB je jedanaestoznamenkasti broj koji se dobiva slučajnim odabirom niza brojeva (deset slučajnim izborom, dok je zadnji broj kontrolni) i na taj način ne pokazuje i ne smatra se osobnim podatkom.
Građani zbog OIB-a neće morati mijenjati ni jedan važeći osobni dokument, nego će, primjerice, osobne iskaznice, mijenjati tek kada važeća istekne i nove će biti s OIB-om, dok osobe s doživotnim osobnim iskaznicama neće ni trebati nove, već će po potrebi koristiti potvrdu o OIB-u.
Koliko je OIB siguran?
OIB će zamijeniti dosadašnji matični broj koji su dobivale tvrtke i jedinstveni matični broj građanina (JMBG), ali će se u prvoj godini primjene sve evidencije voditi paralelno - s OIB-om i matičnim brojem, odnosno JMBG-om, a od 1. siječnja 2010. ostat će samo OIB.
No, i prije nego što dobiju potvrdu građani su mogli i mogu svoj OIB saznati putem SMS-a (broj 61642), web upitom (www.oib.hr) ili uvjerenje u Poreznoj upravi.
Upravo je mogućnost da se putem weba, a na temelju još ranije na Internetu objavljenih raznih evidencija s JMBG-om drugih osoba, dobije i podatak o OIB-u drugih osoba izazvao niz pitanja o sigurnosti i zaštiti, jer su na nekim blogovima i internet portalima već objavljeni OIB-i nekih političara i gospodarstvenika.
No, iz Ministarstva financija već su ranije isticali i krajem prošlog tjedna ponovili kako će se OIB upisivati u službene evidencije, biti na identifikacijskim ispravama i sl., ali kako nema straha od zlouporabe podataka upisanih putem OIB-a, odnosno kako zaštiti podliježu podaci koje se mogu dohvatiti putem OIB-a.
Neće svi moći vidjeti sve, svaka će državna institucija moći vidjeti ono što se nje tiče. U Poreznoj upravi bit će središnji registar, ali pristup svim podacima po točno propisanom protokolu imat će samo točno određeni ovlašteni službenici Porezne uprave, a znat će se i s kojeg su računala i tko ih je pregledavao, više su puta ponovili iz Ministarstva financija.
