Tijekom 2023. godine snažno je poraslo kreditiranje kućanstava, pri čemu je zamjetan pojačan rast gotovinskih nenamjenskih kredita, priopćila je u utorak Hrvatska narodna banka (HNB).
Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici konstatirao nastavak trenda smanjivanja broja kreditnih institucija, koji je nastavljen tijekom 2023. godine pripajanjem Nove hrvatske banke Hrvatskoj poštanskoj banci te je na kraju godine u Hrvatskoj poslovalo 20 kreditnih institucija.
Njihova imovina porasla je za 3,5 posto, na rekordnih 78,6 milijardi eura, a izvor rasta pretežno je povećanje primljenih depozita, kažu u HNB-u.
Na temelju toga povećanja te blagog restrukturiranja imovine, najviše su porasli krediti i predujmovi. Pritom su se najviše povećali krediti kućanstvima, a ponovno je primjetan i pojačani rast gotovinskih nenamjenskih kredita.
Pročitajte i ovo
Kvaliteta imovine mjerena udjelom neprihodonosnih kredita (NPL-ova) nastavila se poboljšavati. Smanjen je njihov iznos dok se njihov udio u ukupnim kreditima spustio na 2,6 posto. Najveći utjecaj na poboljšanje kvalitete imovine pritom i nadalje ima poboljšavanje kvalitete kredita nefinancijskim društvima, primjećuje HNB.
Suprotno višegodišnjem trendu pada udjela NPL-ova, udio kredita koje karakterizira znatno povećanje kreditnog rizika, iako još nisu u statusu neispunjenja, nastavio je oscilirati te je porastao na 15,6 posto. Na to je jednako utjecao porast kredita kućanstvima i nefinancijskim društvima.
Pročitajte i ovo
Pokazatelji kapitaliziranosti bankarskog sustava na visokim su razinama, premda se stopa ukupnoga kapitala smanjila s 24,8 posto, na 23,6 posto. Na smanjenje stope ukupnog kapitala najviše je utjecala isplata dividendi iz zadržane dobiti, a u manjoj mjeri i blago povećanje izloženosti rizicima na osnovi kreditne aktivnosti.
Savjet HNB-a donio je i Odluku o izdavanju zlatne i srebrne numizmatičke kovanice "150. obljetnica rođenja Ivane Brlić-Mažuranić".
