Sa stola ravno u smeće. Višak kruha u Hrvatskoj najčešće završava na otpadu. Procjenjuje se da Hrvati na godinu bace kruha u vrijednosti od oko 750 milijuna kuna. To znači da prosječna obitelj baci oko 1300 kuna staroga kruha.
'Isuse Bože! Nisam mislila da je to toliko. Vjerujem da je to grijeh i šteta', kaže domaćica Angela Bojčić. Angela kruh ne baca. Količine kupljenoga kruha prilagođava jelovniku. Ako za ručak kuha krumpir, rižu ili tijesto, kupuje manje kruha. 'Gledam dakupim cijeli, ako mislim da će se pojesti. Ako mislim da neće, onda kupim pola, ali ono što mi ostane, ako kupim cijeli, poham i pravim prezle', objašnjava Angela.
>> U bankama držimo više od trećine proračuna!
Za čas od staroga kruha nastane ukusno novo jelo. I mrvice za pohanje Angela sama pravi od staroga kruha. Krušnoj mrvici raduju se i napušteni psi. 'U našem je azilu trenutno dosta pasa, kojima dobro dođe doslovno svaka korica kruha', kaže Zrinka Košta, iz Azila za pse Osijek.
'Imamo jednu pekaru koja nam redovito donira stari kruh, a i naši sugrađani, sugrađanke, malo - malo kad dođemo raditi zatekne nas koja vrećica staroga kruha pred azilom', objašnjava Zrinka.
Azil za pse je samo jedno od bezboroj mjesta na kojemu može završiti stari kruh. Samo da ne završi u smeću. Procjenjuje se da petina ukupne proizvodnje ne bude prodana istoga dana. Većina toga kruha nažalost završava na otpadu ili u pekarskim pećima, ali ovoga puta kao energent s kojim se zagrijava peć.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
"OBJAŠNJENJE" I "ISPRIKA"VIDEO Oglasio se muškarac koji je gazio ruže za ubijene žene
-
napad duž granicePočeo novi rat: Izvedeni zračni udari, propao mirovni sporazum
-
Poziv Domagoja MikićaOva pošast razara obitelji i uzima živote, a sve je dostupnija. Slomljeni otac: "Bili smo povezani kao prst i nokat. A onda se jedne noći nije vratio kući..."
