Prirez, s kojim županije nemaju veze, već ga, ako žele, ubiru općine i gradovi, različit je i ovisi od mjesta do mjesta. Prirez je prihod zajednice u kojoj živimo, a ubire se isključivo od zaposlenih građana.
Prirez mogu, dakle i ne moraju, uvesti gradovi i općine. Država je propisala njegovu maksimalnu stopu koja ovisi i o broju stanovnika. Za općine je ta stopa do 10 posto. Gradovi koji imaju manje od 30 tisuća stanovnika od onih zaposlenih mogu ubrati najviše 12 posto prireza. Veći gradovi s više od 30 tisuća stanovnika mogu imati najviši prirez od 15 posto. Grad Zagreb je naravno rekorder s maksimalnim prirezom od 18 posto.
U praksi ona formulacija da mogu, a ne moraju imati prirez izgleda ovako: 310 gradova i općina ima prirez. 20 gradova prirez uopće nema. Najmanji prirez od onih koji ga imaju plaća se po stopi od 3 posto u gradu Visu. Prirez od 12 posto ima 15 gradova, a po stopi od 15 posto, Rijeka. U Zagrebu je najveći u Hrvatskoj, maksimalnih 18 posto.
Kada su u pitanju općine, tek njih 6, a to su Bale, Belica, Erdut, Lupoglav, Motovun, Zadvarje, svoje stanovnike oporezuje s 1 posto, a po najvećoj mogućoj stopi za općine, 10 posto, naplaćuje se u 60 općina.
Prirez je porez koji se plaća uz porez na dohodak. Služi za financiranje jedinica lokalne samouprave. I često se u predizborne svrhe kalkulira njihovim smanjivanjem kako bi se rasteretilo građane. No to se ne događa.
I za kraj, samo je Zagreb, gdje je prirez najveći u Hrvatskoj, od građana na ime poreza i prireza na dohodak u prošloj godini, ubrao oko 800 milijuna kuna.
-
idealno za plesSevkina haljina za doček bila je pravo remek-djelo, publika je gledala samo u nju
-
užas u SAD-uDjevojka (15) oteta dok je šetala psa: Otac locirao njezin mobitel i spasio je, poznato što se dogodilo
-
Vinarija ZlatarVelike porcije, a cijene su bagatela: Gablec zbog kojeg vrijedi stati u Zlataru
