Odbijena ustavna tužba Vesne Balenović, bivše zaposlenice Ine koja godinama tvrdi da su se u toj tvrtki radile brojne nezakonitost, prema mišljenju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) pokazuje da "zviždači" ne mogu računati na ozbiljnu zaštitu hrvatskih pravosudnih institucija.
U slučaju pogreške općinskih ili županijskih sudova, više pravosudne instance - Vrhovni i Ustavni sud, ne žele ulaziti u meritume odluka, već samo nadgledaju zakonitost ili ustavnost njihovih postupaka, ustvrdio je član HHO-a Veljko Miljević.
Vezani članci
Stoga osobe koje javno ukazuju na kriminal i korupciju u svojoj sredini, tzv. zviždači, pravdu u slučaju pokretanja sudskih postupaka protiv njih mogu očekivati jedino pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, umjesto u svojoj državi, kazao je Miljević. No, da bi se došli do Strasbourga, podsjeća Miljević, moraju se iscrpiti sva pravna sredstva u matičnoj zemlji.
Kao najočitiji primjer ne zaštićenosti "zviždača" u HHO-u ističu
slučaj Vesne Balenović, otpuštene iz Ine nakon što je u nizu medijskih napisa 2001. ukazivala na navodni kriminal, korupciju i financijske malverzacije u toj tvrtki. Izvanredni otkaz dobila je s obrazloženjem da je neodobrenim istupanjem u tisku i objavom financijske dokumentacije oštetila državnu naftnu kompaniju.
Predstavnici HHO-a smatraju da građani moraju imati pravo istupa u javnosti, bez kasnijih posljedica, ukoliko nastupaju u dobroj vjeri, odnosno izvršavaju svoju građansku dužnost.
Suprotno mišljenju zagrebačkog Općinskog suda koji je u obrazloženju presude Vesni Balenović ustvrdio da u zakonskim propisima nije opisana "građanska dužnost" Miljević ističe da je obveza prijavljivanja kriminala jasno navedena u Zakonu o kaznenom postupku.
Iako je Ustavni sud odbio njenu tužbu, pojedini suci su na sjednici na kojoj se o tom predmetu raspravljalo, sredinom listopada, kazali kako taj slučaj pokazuje da je potrebno propisati jasnu proceduru kada je zaposleniku dozvoljeno govoriti protiv njegove tvrtke.
