Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatski helsinški odbor (HHO) izrazio je zabrinutost namjerom Vlade da u saborsku proceduru uputi prijedlog ratifikacije graničnog sporazuma s BiH koji su 1999. potpisali predsjednici Hrvatske i BiH Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, a pogotovo zbog 'namjere da se promjena postojeće granice provede bez Ustavom predviđene dvotrećinske većine zastupnika'


HHO u priopćenju tvrdi da bi ratifikacija 'običnom većinom', odnosno većinom zastupnika nazočnih na sjednici, bila protuustavna. Zastupnike zato pozivaju da se usprotive ratifikaciji i najavljuju da će sporazum, ako ga ratificira 'obična' većina, pokušati osporiti pred Ustavnim sudom.

Vezani članci Slika nije dostupna 20 GODINA KASNIJE BiH obljetnicu Daytonskog sporazuma dočekuje duboko podijeljena Slika nije dostupna Prijedlog rješenja granice na moru s BiH: 'Proglasite područje od posebnog interesa za RH'

>> Hadžić: Ratifikacija dokaz ozbiljnog pristupa hrvatske Vlade

HHO smatra da se u raspravi o granici s BiH treba poštovati međunarodno pravo i mišljenje stručnjaka, a pozivaju se na studiju Stjepana Ćosića, Nike Kapetanića i Nenada Vekarića, po kojoj je izmjera Geodetskog zavoda u Sarajevu iz 1974., koja je korištena kao argument za promjenu granica između dviju nekadašnjih socijalističkih republika, pravno nevažeća, budući da o njoj nikad nije raspravljala Skupština SR BiH ni Sabor SR Hrvatske.

HHO napominje i da prilikom promjene Ustava SFRJ 1974. i kasnijih promjena republičkih ustava nije bilo rasprave o promjeni međurepubličkih granica te da je današnja granica između BiH i RH utvrđena još na Berlinskom kongresu 1878., kao granica između Otomanskog carstva i Austro-Ugarske monarhije, u sklopu koje je tada bila i Hrvatska.

'Ova je granica kasnije prihvaćena i potvrđena od strane FNRJ/SFRJ kao međurepublička i nije bilo nikakvih promjena koje bi potvrdila bilo jugoslavenska Savezna narodna skupština, bilo Sabor SRH, bilo skupština SR BiH. Badinterova komisija kao podlogu za priznanje granica država sljednica bivše Jugoslavije koristila je kao argument zatečene granice između novonastalih država. Stoga je za bilo kakvo odlučivanje o promjeni granica RH potrebna dvotrećinska većina Hrvatskoga Sabora', objašnjava se u priopćenju HHO-a koji smatra da bi 'pristajanje uz nevažeći zapisnik iz 1974. bilo ravno jednostranoj predaji državnog teritorija'.

'Nezamislivo je da bilo koja hrvatska vlada, a pogotovo sadašnja, koju veliki dio javnosti doživljava nenarodnom, rezerviranom prema nacionalnim osjetljivostima i interesima, tako odlučno ustraje u obmani svojih građana i društvenih elita, a pogotovo saborskih zastupnika, od kojih se traži da glasuju po partijskoj disciplini, a ne po savjesti', stoji u priopćenju.

HHO Vladu proziva da 'protuustavnim ponašanjem ozbiljno narušava načelo vladavine prava i trodiobe vlasti' te upozorava da 'svako diranje u granice na ovim prostorima stvara atmosferu u kojoj je zadiranje u ovu materiju puno eksplozivnog naboja s nesagledivim posljedicama'.

U priopćenju se kaže i kako HHO 'ne može nazrijeti prave razloge i mutne političke interese zbog kojih se ide u ovo protuustavno nasilje', a potpredsjednika Vlade Nevena Mimicu i ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić proziva se da rabe izmišljene i neuvjerljive argumente da je smisao ratifikacije poruka EU da Hrvatska želi postati njena članica s uređenim odnosima sa susjednim zemljama.

'Nitko iz EU, koliko je nama poznato, javno tako što ne traži od Hrvatske, jer to i ne može. Naime, rješavanje graničnih pitanja među državama nije u nadležnosti EU, nego samih članica', tvrdi HHO te postavlja pitanje 'što Vlada doista želi i misli, ukoliko nešto uopće misli'.

'Jedino što nam pada na pamet je, da se na ovaj način namjerava 'obeštetiti' BiH za štetnu i osvajačku politiku Tuđmanove vlasti prema BiH', stoji u priopćenju HHO-a koji upozorava da se 'hrvatske obveze prema BiH zbog sudjelovanja u oružanom poduhvatu protiv teritorijalnog integriteta BiH ne mogu i ne smiju nadoknaditi teritorijalnim ustupcima'.

Tvrde da su stranke sadašnje parlamentarne većine dok su bile u oporbi bile glavni kritičari prijedloga da se granični spor sa Slovenijom riješi međunarodnom arbitražom. 'Sada je Vlada političkim pritiskom preko kontroliranih medija uspjela zatomiti svaku raspravu o ovom pitanju. Ona ustrajava na protudemokratskom i autokratskom sustavu vladanja u kojem su građani pa i parlament, ne samo puki statisti nego i običan ukras', stoji u priopćenju. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju