Nakon što je Biokovo u kratkom razdoblju ponovno bilo poprište više intervencija, HGSS upozorava da turisti planinu često podcijene već s plaže te u brdo krenu bez dovoljno vode, opreme i realne procjene terena, no ističe da odgovor ne smije biti naplata spašavanja, već - prevencija i edukacija.
Nekoliko recentnih intervencija na Biokovu još je jednom otvorilo pitanje koliko posjetitelji podcjenjuju planinu, vrućinu i vlastite mogućnosti. Hrvatska gorska služba spašavanja upozorava da se nesreće u prirodi ne događaju samo stranim turistima. Naprotiv, godišnje najčešće pomaže hrvatskim državljanima.
HGSS posljednjih godina bilježi blagi rast broja intervencija. Sve je više ljudi u prirodi, razvijaju se aktivni i pustolovni turizam, raste broj posjeta planinama, rijekama, kanjonima, špiljama i drugim nepristupačnim područjima, a ekstremniji vremenski uvjeti dodatno kompliciraju situaciju.
"Povećanje broja intervencija vezano je uz širu promjenu načina života, jer sve više ljudi slobodno vrijeme provodi u prirodi“, objasnio je Hini HGSS.
Služba danas djeluje kroz 25 stanica diljem Hrvatske i okuplja oko 1200 članica i članova. No, nije riječ o zaposlenim spašavateljima, nego o volonterima koji u HGSS-u rade dobrovoljno i bez naknade.
Dojam vara: U 75 posto slučajeva pomaže se hrvatskim državljanima
Ljeti se, osobito nakon intervencija u priobalju ili na planinama iznad turističkih mjesta, često stječe dojam da HGSS najviše spašava strane turiste. Godišnje brojke, međutim, pokazuju drukčije.
"Gledano kroz cjelokupan godišnji rad HGSS-a, oko 75 posto osoba kojima pomažemo su hrvatski državljani, dok se na strane državljane odnosi oko 15 posto slučajeva“, navodi Služba.
Stranih turista tijekom ljeta ima više među osobama kojima pomažu, osobito u priobalju, nacionalnim parkovima i popularnim planinskim područjima, ali ukupno ipak najčešće izlaze na intervencije zbog domaćih ljudi.
"Stav HGSS-a je da poziv u pomoć ne smije biti odgođen zbog straha od računa. Najgori scenarij bio bi da osoba u opasnosti ne nazove 112 jer se boji troška spašavanja. O modelima odgovornosti, osiguranja ili sankcioniranja neodgovornog ponašanja može se razgovarati na razini sustava, ali "naša osnovna zadaća je spašavanje života", rekli su spašavatelji Hini i dodali da su "prevencija, edukacija i pravovremeno upozoravanje i dalje najbolji alati".
Biokovo je jedno od područja na kojem se rizici ljeti osobito lako krivo procjene, a planirari "preračunaju". Ondje se susreću ozbiljna strmina, velika visinska razlika, krš, visoke temperature i velik broj turista.
"Ljudi s plaže vide prekrasno Biokovo koje im izgleda zanimljivo i pristupačno. Podcijene planinu i krenu u brdo bez adekvatne opremljenosti i pripreme“, upozorava HGSS.
Zato HGSS ljeti organizira dežurstva na područjima s puno posjetitelja. Nacionalna dežurstva trenutačno imaju u nacionalnim parkovima Paklenica i Plitvička jezera, a stanica Makarska na Biokovu koristi vlastiti objekt kao bazu za brži izlazak na teren.
Tehnologija ubrzava potragu, ali ne zamjenjuje ljude
U potragama i spašavanjima HGSS sve više koristi i tehnologiju: dronove, termalne kamere, GPS uređaje, digitalne karte, komunikacijske sustave i aplikacije. Ipak, upozoravaju da tehnologija može ubrzati spašavanje, "ali ne zamjenjuje ljude, njihovo znanje, iskustvo i procjenu na terenu“.
S Hrvatskim planinarskim savezom i Ministarstvom turizma i sporta HGSS je razvio i aplikaciju SigurneStaze.hr. Ona korisnicima omogućuje planiranje ruta te pretraživanje staza, objekata, penjališta i vrhova, a oslanja se na provjerene podatke iz Registra planinarskih putova i obilaznica te podatke koje su na terenu prikupili HGSS-ovci.
Prvi potražni psi bili donacija Walesa u ratu
Važan dio potraga i dalje su potražni psi. HGSS godišnje u prosjeku odradi oko 200 potražnih akcija, a u svakoj sudjeluje najmanje jedan K9 - potražni tim sa spasilačkim psom, a često i više njih.
"Potražni psi iznimno su vrijedan resurs u potragama za nestalim osobama. Nezamjenjivi su kada treba brzo pretražiti velika, nepregledna područja“, ističe HGSS.
Priča o potražnim psima u HGSS-u počela je još za vrijeme Domovinskog rata, nakon što su članovi službe na Mosoru spasili zalutalog pripadnika međunarodnih mirovnih snaga. On se želio odužiti "nekom korisnom akcijom“, pa su iz Walesa donirana prva dva potražna psa. Tako je počela obuka potražnih pasa HGSS-a u Hrvatskoj.
Danas HGSS diljem zemlje ima 57 K9 potražnih timova. K9 je istozvučnica engleskog pridjeva canine - pseći.
Njih 37 ima licencu za izlazak na potražne akcije, a ostali su u obuci. Tim čine pas i vodič, a prije licenciranja potrebni su mjeseci i godine svakodnevnog rada, socijalizacije, poslušnosti i treninga na terenu.
No HGSS podsjeća da je najbolja intervencija ona koja se nikada ne dogodi - ako je osoba na vrijeme provjerila prognozu, ponijela dovoljno vode, krenula dovoljno rano, obula primjerenu obuću i realno procijenila svoje mogućnosti: "Naša je želja da ljudi u prirodu odlaze sigurnije, pripremljenije i odgovornije. Ali kada pomoć zatreba, HGSS je tu.“
