Haaški sud odbio nove dokaze obrane generala Gotovine i Markača

Branitelji dvojice generala podnijele su tijekom prošle i ove godine nekoliko zahtjeva da se u žalbenom dijelu postupka uvede oko 30 novih dokaza, među kojima su bili i zapisnici sjednica Vrhovnog savjeta obrane koje su se održavale u Beogradu u vrijeme Oluje, američka diplomatska bilješka objavljena putem WikiLeaksa te ekspertna izvješća američkih časnika.

Pročitajte i ovo suđenje u francuskoj Zadnji je dan suđenja monstrumu koji je drogirao ženu i dovodio muškarce da je siluju, evo što je izjavio Dinamo 2 Mario Mamić priznao krivnju, odvjetnik njegova oca komentirao: "To sada zasigurno neće bit lakše"

Ti su se dokazi ticali uzroka odlaska srpskih civila prije Oluje, u tijeku nje i nakon nje te zakonitosti topničkih napada HV-a tijekom Oluje kao i Gotovininih ovlasti kao zapovjednika, a obrane su tvrdile da im nisu bili na raspolaganju tijekom suđenja.

'Žalbeno vijeće utvrđuje da podnositelj žalbe nije pokazao da bi ... dokumenti utjecali na prvostupanjsku presudu da su bili uvedeni na suđenju', navodi se u javnoj verziji odluke o odbijanju dokaza koja je donesena tajno još 21. lipnja.

Žalbeni suci, zaključili su da su slični dokazi izvedeni tijekom suđenja, a za dio dokaza zaključili su da su bili na raspolaganju obrani. Žalbeno vijeće pri tom ističe da se 'ova odluka odnosi isključivo na prihvatljivost predloženih dokaza i ne može se tumačiti kao izražavanje bilo kakvih stajališta o samim žalbama' dvojice generala.

Gotovinina obrana nakon te odluke u kolovozu je zatražila od žalbenih sudaca da uvedu novih pet dokaza u žalbeni postupak koji, kako su naveli, također pobijaju zaključak prvostupanjske presude da su lokalni Srbi iz tzv. Krajine izbjegli tijekom 'Oluje' zbog prekomjernog granatiranja Hrvatske vojske i potvrđuju da su evakuirani organizirano po nalogu tzv. krajinskih vlasti, kao što su to pokazali i dokazi koje je odbilo žalbeno vijeće.

Žalbeni postupak u predmetu protiv generala Ante Gotovine i Mladena Markača, nepravomoćno osuđenih prošle godine na 24 odnosno 18 godina zatvora zbog zločina počinjenih tijekom i nakon operacije Oluje, trebao bi se završiti do kraja godine kada se očekuje odluka žalbenoga vijeća o žalbama dvojice generala na prvostupanjsku presudu.

Žalbeno je vijeće ICTY-ija u srpnju pozvalo tužiteljstvo da objasni vjeruje li da se Gotovini i Markaču, u slučaju da se utvrdi da nisu krivi za nezakonite topničke napade ili da su bili članovi udruženog zločinačkog pothvata kao što je to utvrđeno u prvostupanjskoj presudi, može pripisati alternativna krivnja na temelju preostalog dijela presude.

>> Održana statusna konferencija; Gotovina i Markač: Časni sude, sve je u redu

Haaško je tužiteljstvo u svom odgovoru na taj zahtjev poručilo da prvostupanjska presuda kojom su osuđeni kao članovi udruženog zločinačkog pothvata daje osnova za proglašenje njihove krivnje i kao pomagača u tom pothvatu kao i za proglašenje njihove krivnje po zapovjednoj odgovornosti za zločine koji su uslijedili tijekom dva mjeseca nakon operacije Oluje dok je obrana ustvrdila suprotno odnosno da nepravomoćna presuda ne daje nikakvih osnova Žalbenome vijeću da donese takvu osuđujuću presudu.

Obrana je pozvala žalbene suce Haaškoga suda da ih oslobode svake odgovornosti u slučaju da utvrde da nisu bili članovi udruženog zločinačkog pothvata ili krivi kao zapovjednici za zločine počinjene tijekom i nakon vojno-redarstvene operacije Oluje.

Gotovinin braniteljski tim tada je, primjerice, podsjetio da je već prvostupanjskom presudom utvrđeno da bi se Gotovinu moralo osloboditi krivnje za progon i deportacije srpskih civila ukoliko bi se utvrdilo da nije kriv za nezakonite topničke napade na Knin, Benkovac, Obrovac i Gračac te da iz toga zaključka presude nužno proizlazi i da se Gotovinu ne može proglasiti krivim ni kao pomagača u tom istom progonu u slučaju da se utvrdi da topnički napadi nisu bili nezakoniti jer ne postoji kazneno djelo kao osnova proglašenja krivnje.

Obrane su poručile da ukoliko Žalbeno vijeće utvrdi da generali nisu odgovorni za nezakonite topničke napade onda ne mogu biti odgovorni ni za kaznena djela koja iz takvih napada proizlaze.

Obrane su u kolovozu zasebnim podneskom o kojem još nije odlučeno osporile i nadležnost Žalbenoga vijeća za razmatranje pitanja alternativne krivnje dvojice generala jer je riječ o pitanju koje nije predmet žalbenog postupka. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook