Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Haško tužiteljstvo zatražilo je od sudskog vijeća da odbaci prigovore koje su u siječnju ove godine branitelji generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača uputili na formu optužnice i nadležnost Haškog suda, ocijenivši da su neutemeljeni.


Tužiteljstvo je, u odgovorima na prigovore obrane, zahtjev za odbacivanjem njihovih podnesaka obrazložilo tvrdnjom da je dio pravnih pitanja koje je u podnescima pokrenula obrana trojice generala već riješen odlukama Žalbenog vijeća Haškog suda u drugim predmetima, dok se drugi dio pitanja koje je pokrenula obrana tiče utvrđivanja činjenica i stoga ne može biti predmetom predraspravnih podnesaka već se mora rješavati na samom suđenju na kojem će tužitelji i obrana suprostaviti dokaze.

Vezani članci Slika nije dostupna Bivši dužnosnik UN-a: Čermak je bio kooperativan Slika nije dostupna ICTY: Leslie priznao da je bilo znatno više vojnih ciljeva u Kninu

Tužitelji su svoje odgovore podnijeli vijeću 1. veljače ove godine.

Branitelji trojice hrvatskih generala u siječnju su podnescima
osporili nadležnost Haškog suda, a obrana generala Ante Gotovine uputila je i prigovor na optužnicu tvrdeći da je ona neprecizna i nije potkrijepljena materijalnim dokazima.

Optužnica tereti trojicu hrvatskih generala za zločine nad srpskim stanovništvom počinjene prije, tijekom i nakon operacije "Oluja" u razdoblju između srpnja i studenog 1995. godine, etničkim čišćenjem koje je smišljeno u sklopu zajedničkog zločinačkog pothvata.

Obrane generala u podnescima osporavaju da dokazi tužiteljstva podržavaju tezu da je u vrijeme i na prostoru koje obuhvaća optužnica bilo stanje oružanog sukoba, iz čega, tvrde, proizlazi i da tužitelji pogrešno primjenjuju međunarodno pravo. 

U odgovoru tužitelji su poručili da pitanje utvrđivanja postojanja oružanog sukoba nije pitanje nadležnosti nego utvrđivanja činjenica i samim tim pripada pitanjima koja se rješavaju na suđenju a ne u predraspravnom dijelu postupka.

Također obrana generala Gotovine osporavala je da tužiteljstvo može utvrđivati odgovornost njihova branitelja za zločine protiv čovječnosti u uvjetima kada ne postoji međunarodni oružani sukob.

Tužiteljstvo je u svom odgovoru napisalo da su branitelji generala Gotovine u svom podnesku pogrešno tretirali zločine protiv čovječnosti, za koje je general optužen, kategorijom povreda ratnog prava i običaja te podsjećaju da je Haški sud već utvrdio da je nadležan za zločine protiv čovječnosti bez obzira na to jesu li počinjeni u međunarodnom ili internom oružanom sukobu.

Obrana generala Gotovine osporava nadležnost po ukupno šest osnova.

Osporava se tako standard tužiteljstva po kojem odgovornost generala Gotovine postoji zato što su zločini bili "moguća posljedica" udruženog zločinačkog pothvata. Iz tog proizlazi da bi svaki zapovjednik bio kazneno odgovoran jer uvijek postoji mogućnost zločina, zaključuje obrana. Primjenjivi kriterij u Haškom sudu jest uži, kaže Gotovinina obrana, - samo ako je zločin bio "predvidiva posljedica". Tužiteljstvo u svom odgovoru tvrdi da optužnica generala Gotovinu tereti samo za predvidive posljedice.

Obrane u više predmeta pred Haškim sudom pokušavale su osporavati nadležnost Haškog suda na različitim osnovama, no dosad bez uspjeha.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju