'Nije se činilo da su u Kninu (štete) velike', rekao je Flynn u odgovoru na pitanje odvjetnika Luke Mišetića o oštećenjima u gradu u koji je stigao 6. kolovoza 1995., trećeg dana Oluje.
Pročitajte i ovo
Kakve će biti posljedice?
VIDEO: Što ova presuda znači za Hrvatsku?
Potpuno smireni saslušali presudu
VIDEO: Nervozu generala otkrivalo je tek plitko disanje i stiskanje čeljusti
Što mislite?
ANKETA Treba li molitelje maknuti s trgova?
jedan teško ozlijeđen
Brutalno nasilje kod škole: Maloljetnik na travi, kokainu i speedu tukao vršnjake
OPASNA SITUACIJA
Užas na istoku Hrvatske: Majka uključila dva uređaja istovremeno, djeca završila u bolnici!
Odvjetnik Ante Gotovine tijekom protuispitivanja svjedoka pozvao se na izjavu tadašnjeg posebnog predstavnika EU za bivšu Jugoslaviju Carla Bildta koji je prvog dana Oluje ustvrdio da između napada na Knin i onog tri mjeseca prije na Zagreb nema razlike i da je to zločin, a što su kao tezu odmah preuzeli i drugi svjetski političari provodeći pritisak na Zagreb da prestane s operacijom.
Svjedok je potvrdio da se stvorilo očekivanje da će međunarodni promatrači u Kninu zateći velika razaranja.
On je opisao i kako su promatrači zbog informacija o gađanju bolnice otišli tamo i našle tragove oštećenja od jedne granate i čuli od jedne medicinske sestre da je pokraj bolnice bio postavljen jedan tenk srpskih snaga koji je od tamo pucao na hrvatske položaje.
Svjedok je potvrdio i da je opći dojam međunarodnih snaga prvih dana Oluje u Kninu bio da su se pripadnici hrvatskih snaga ponašali korektno i profesionalno. On je ocijenio da u Kninu nije bilo prekomjernog granatiranja, ali se nije želio suglasiti s tvrdnjom da se tada nisu kršila ljudska prava.
Ocijenio je da su masovnija paljenja kuća u sektoru Jug započela oko 10. kolovoza, a da su u razdoblju između 15. i 20. kolovoza paleži kuća postale svakodnevna pojava na velikom prostoru. Flynn je na svojim obilascima terena vidio oko 500 uništenih kuća, a prema vojnim promatračima UN-a ukupno je tijekom i nakon Oluje uništeno između 11 i 16 tisuća kuća.
Svjedok je kazao kako mu se činilo da se odlazak velikog broja Srba prvih dana Oluje odvijao organizirano kao da je bio planiran, a takav je zaključak ranije stekao i tijekom operacije Bljesak kada je u prva dva dana operacije oko 10.000 ljudi prebjeglo iz zapadne Slavonije, uglavnom s područja Okučana, preko Save u sjevernu Bosnu.
O odlasku civila u Bljesku tadašnjega glavnog tajnika UN-a Boutrosa Ghalija izvijestio posebni izvjestitelj za ljudska prava Tadeusz Mazowiecki čije je izvješće Mišetić uveo kao dokaz. Prema tom izvješću krajinske vođe zahtijevale su od UN-a da se svim Srbima koji su ostali u zapadnoj Slavoniji omogući da napuste to područje, pa su tzv. RSK i UN organizirali operaciju "Sigurni prolaz" u okviru koje je u srpnju 1995. otišlo više od dvije tisuće Srba iz Hrvatske. Prema tom izvješću neki su Srbi možda su bili i prisiljeni na odlazak. Svjedok je kazao kako je od Srba u zapadnoj Slavoniji tada slušao kako ne vjeruju da će im hrvatske vlasti osigurati siguran život.
Haško tužiteljstvo tvrdi da su Srbi prognani u Oluji dok obrane trojice generala tome suprotstavljaju tvrdnju da se radilo o uvježbanoj i unaprijed pripremljenoj evakuaciji. Svjedok je na traženje Mišetića potvrdio da su prije Bljeska krajinske vlasti organizirale vježbe evakuacije.
Svjedok je, na zahtjev Gotovinine obrane koja osporava tvrdnje o progonu i onemogućavanju povratka izbjeglih Srba, potvrdio da je u obilasku terena nakon Oluje vidio da hrvatske snage čuvaju pravoslavne vjerske objekte poput manastira Krka.
Flynn je, ispitan o uvjetima boravka izbjeglica u Kninu potvrdio da su uvjeti u hrvatskom sabirnom centru bili bolji nego u bazi UN-a.
Svjedok je potvrdio kako nikad nije osobno razgovarao s generalom Gotovinom.
U prvom dijelu raspravnog dana protuispitivanje je završio branitelj generala Ivana Čermaka Steven Kay koji je, dokazujući da su u Kninu funkcionirale i civilna i vojna policija kao tijela odgovorna za progon počinitelja kaznenih djela, predočio dnevnik kninske policije prema kojem je civilna policija evidentirala ubojstvo civila u Gruborima počinjeno 25. kolovoza 1995. i preuzela na sebe istragu.
Britanski odvjetnik uveo je kao dokaz više prijava za pljačke i druga kaznena djela podignuta tih dana dokazujući da je policija radila svoj posao što isključuje odgovornost generala Čermaka za ta djela i propuste kažnjavanja.
Pri tom je citirao i Čermakove izjave medijima da treba krenuti u oštru akciju protiv onih koji blate hrvatsku vojsku i kojima nije u njoj mjesto. 'Od odgovornosti za zločine nisu isključeni ni zapovjednici postrojbi iz kojih počinitelji dolaze', kazao je tada Čermak.
Suđenje se nastavlja u ponedjeljak izvođenjem novog svjedoka tužiteljstva.