'Nije se činilo da su u Kninu (štete) velike', rekao je Flynn u odgovoru na pitanje odvjetnika Luke Mišetića o oštećenjima u gradu u koji je stigao 6. kolovoza 1995., trećeg dana Oluje.
Pročitajte i ovo
VIDEO: 10 tisuća ljudi uzvikivalo 'izdaja, izdaja'
Zagreb: Prosvjednici potrgali zastavu EU, privedene tri osobe
Podrška generalima
FOTO I VIDEO: 'Kako objasniti djeci da su im očevi zločinci'
Odvjetnik Ante Gotovine tijekom protuispitivanja svjedoka pozvao se na izjavu tadašnjeg posebnog predstavnika EU za bivšu Jugoslaviju Carla Bildta koji je prvog dana Oluje ustvrdio da između napada na Knin i onog tri mjeseca prije na Zagreb nema razlike i da je to zločin, a što su kao tezu odmah preuzeli i drugi svjetski političari provodeći pritisak na Zagreb da prestane s operacijom.
Svjedok je potvrdio da se stvorilo očekivanje da će međunarodni promatrači u Kninu zateći velika razaranja.
On je opisao i kako su promatrači zbog informacija o gađanju bolnice otišli tamo i našle tragove oštećenja od jedne granate i čuli od jedne medicinske sestre da je pokraj bolnice bio postavljen jedan tenk srpskih snaga koji je od tamo pucao na hrvatske položaje.
Svjedok je potvrdio i da je opći dojam međunarodnih snaga prvih dana Oluje u Kninu bio da su se pripadnici hrvatskih snaga ponašali korektno i profesionalno. On je ocijenio da u Kninu nije bilo prekomjernog granatiranja, ali se nije želio suglasiti s tvrdnjom da se tada nisu kršila ljudska prava.
Ocijenio je da su masovnija paljenja kuća u sektoru Jug započela oko 10. kolovoza, a da su u razdoblju između 15. i 20. kolovoza paleži kuća postale svakodnevna pojava na velikom prostoru. Flynn je na svojim obilascima terena vidio oko 500 uništenih kuća, a prema vojnim promatračima UN-a ukupno je tijekom i nakon Oluje uništeno između 11 i 16 tisuća kuća.
Svjedok je kazao kako mu se činilo da se odlazak velikog broja Srba prvih dana Oluje odvijao organizirano kao da je bio planiran, a takav je zaključak ranije stekao i tijekom operacije Bljesak kada je u prva dva dana operacije oko 10.000 ljudi prebjeglo iz zapadne Slavonije, uglavnom s područja Okučana, preko Save u sjevernu Bosnu.
O odlasku civila u Bljesku tadašnjega glavnog tajnika UN-a Boutrosa Ghalija izvijestio posebni izvjestitelj za ljudska prava Tadeusz Mazowiecki čije je izvješće Mišetić uveo kao dokaz. Prema tom izvješću krajinske vođe zahtijevale su od UN-a da se svim Srbima koji su ostali u zapadnoj Slavoniji omogući da napuste to područje, pa su tzv. RSK i UN organizirali operaciju "Sigurni prolaz" u okviru koje je u srpnju 1995. otišlo više od dvije tisuće Srba iz Hrvatske. Prema tom izvješću neki su Srbi možda su bili i prisiljeni na odlazak. Svjedok je kazao kako je od Srba u zapadnoj Slavoniji tada slušao kako ne vjeruju da će im hrvatske vlasti osigurati siguran život.
Haško tužiteljstvo tvrdi da su Srbi prognani u Oluji dok obrane trojice generala tome suprotstavljaju tvrdnju da se radilo o uvježbanoj i unaprijed pripremljenoj evakuaciji. Svjedok je na traženje Mišetića potvrdio da su prije Bljeska krajinske vlasti organizirale vježbe evakuacije.
Svjedok je, na zahtjev Gotovinine obrane koja osporava tvrdnje o progonu i onemogućavanju povratka izbjeglih Srba, potvrdio da je u obilasku terena nakon Oluje vidio da hrvatske snage čuvaju pravoslavne vjerske objekte poput manastira Krka.
Flynn je, ispitan o uvjetima boravka izbjeglica u Kninu potvrdio da su uvjeti u hrvatskom sabirnom centru bili bolji nego u bazi UN-a.
Svjedok je potvrdio kako nikad nije osobno razgovarao s generalom Gotovinom.
U prvom dijelu raspravnog dana protuispitivanje je završio branitelj generala Ivana Čermaka Steven Kay koji je, dokazujući da su u Kninu funkcionirale i civilna i vojna policija kao tijela odgovorna za progon počinitelja kaznenih djela, predočio dnevnik kninske policije prema kojem je civilna policija evidentirala ubojstvo civila u Gruborima počinjeno 25. kolovoza 1995. i preuzela na sebe istragu.
Britanski odvjetnik uveo je kao dokaz više prijava za pljačke i druga kaznena djela podignuta tih dana dokazujući da je policija radila svoj posao što isključuje odgovornost generala Čermaka za ta djela i propuste kažnjavanja.
Pri tom je citirao i Čermakove izjave medijima da treba krenuti u oštru akciju protiv onih koji blate hrvatsku vojsku i kojima nije u njoj mjesto. 'Od odgovornosti za zločine nisu isključeni ni zapovjednici postrojbi iz kojih počinitelji dolaze', kazao je tada Čermak.
Suđenje se nastavlja u ponedjeljak izvođenjem novog svjedoka tužiteljstva.