Unutar dubrovačkih zidina nalazi se više od 2 tisuće kreveta za turiste i više od 150 ugostiteljskih objekata.
Vlasnici apartmana poput Vukosave Kisić upoznali su ljude iz cijelog svijeta bez da su ga proputovali. “Dolaze iz svih zemalja, sad imam Engleze, Francuze, jučer sam imala iz Ankare“, kaže Kisić.
Prema posljednjem popisu u povijesnoj jezgri je oko 1500 stanovnika, a svaki treći stariji je od 65 godina.
Pročitajte i ovo
Neviđen luksuz
Život u azilu neće im teško pasti: Obitelj Asad u Moskvi ima brojne nekretnine, a diljem svijeta skrivene milijune dolara
112.000 eura
FOTO Pogledajte dvosoban stan od 30 m2 koji se prodaje u Zagrebu
Mirela Zijadić iz Dubrovnika sjeća se kolike su te brojke bile dok je još bila mala. “Kad sam ja bila dijete bilo ih je oko 3500. Ja kao stanovnik grada, povijesne jezgre vam kažem da nas nema 700, a to se najbolje vidi u zimskim mjesecima. I ovo nas što je ostalo žele isjterati van, to vodite po broju suvenirnica, ugostiteljskih objekata i tako dalje“, objasnila je Zijadić.
Građani se pitaju zašto grad tako ne kupuje i stanove i kuće unutar zidina koje se rapidno rasprodaju, a lokalno stanovništvo nema gdje živjeti. Grad, županija i država imaju pravo prvokupa.
Predsjednik strukovne grupe posrednika HGK Igor Koprvica zna razlog tom stanju. “Oni nam uglavnom negativno odgovaraju na te ponude, te nekretnine je dosta lako prodati, jer je to jedan od najlikvidnijih djelova grada, tu je potražnja puno veća od ponude. Široko, negdje od 3 tisuće do 7 tisuća eura po metru četvornom“, kaže Koprvica.
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković ističe da upravo te cijene grad ne može priuštiti. “Grad ne kupuje stanove zato što je cijena stanova u povijensoj jezgri enormna, a istovremeno imamo stanove u svom vlasništvu, njih 20 ak za koje smo započeli postupak obnove“, kaže Franković.
Plan je u te stanove useliti mlade obitelji, ali to nije ni blizu dovoljno. Predstavnici građana, poput Mare Kolić Pustić iz Vijećnice Gradskog Kotara Grada (Dubrovnika), smatraju kako grad mora donijeti plan o namjeni prostora. “Poticajne mjere i destimulativne mjere mogu i te kako utjecati na namjenu prostora, to je jedan od alata koji i u kojoj mjeri će se upotrebljavati povisi o gradskoj upravi koja bi trebala upravljati gradom, a ne nekom destinacijom“, rekla je Kolić Pustić.
Kada izgubite živi grad polako ćete izgubiti i destinaciju. Uspješnost je živjeti od turizma, a ne živjeti za turizam.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr