Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava održao je konferenciju za novinare povodom odluke Ustavnog suda vezane za statutarnu odluku ostvarivanja službene uporabe jezika i pisma srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara.
Penava je kazao da su Vukovar i Vukovarci teško došli do određenog stupnja snošljivosti i suživota. "Kao što je poznato, u Vukovaru smo mukotrpnim radom svih građana Grada Vukovara i političkih aktera u Vukovaru, od mirne reintegracija na ovamo, dostigli određen stupanj zrelosti, snošljivosti, komunikacije, suživota. Taj proces je značajno ugrožen nerazumnim i nasilnim pokušajem uvođenja dvojezičnih natpisa u Vukovaru, koje je pokušala uvesti vlada Zorana Milanovića. Tijekom onih ružnih scena lomljenja tabli mislim da smo svi shvatili da se stvari ne smiju lomiti preko koljena", kazao je. Smatra da osjetljivim temama iz Domovinskog rata u Vukovaru treba prići oprezno jer se drugačije ugrožava mir i stabilnost u gradu.
"Provođenjem nečije zamisli na silu ugrožavamo prava i manjine i većine. Međusobno uvažavanje i razumijevanje preduvjet je napretka ovog grada. Sve što radimo radimo promišljeno i promišljajući poteze kako ne bi narušili stabilnost", naglasio je vukovarski gradonačelnik. "Očuvanje mira i stabilnosti je preduvjet za život grada. Sve što radimo, radimo s puno opreza kako bi se to očuvalo", dodao je Penava. Navodi da je u tom smjeru bila i njegova posjeta pravoslavnoj crkvi za Uskrs.
"Narušavanje ljudskih prava dogodilo se '91."
"Ustavnom sudu zahvaljujem na pozornosti koju pridaju Vukovaru, ali moram, zbog javnosti i građana, podsjetiti na neke činjenice", dodao je Penava."Sukladno svim božjim, ljudskim zakonima u svemiru pa i u svijetu oko nas, postoji nekakav red. Postoji red i u našem Ustavu. Temeljna vrijednost Ustava je ljudski život, sloboda, dostojanstvo. Sve te temeljne vrijednosti hrvatskog Ustava, koji je donesen prije rata, bile su definirane i hrvatska država jamči svim pripadnicima naroda ta temeljna ljudska prava. Do narušavanja tih prava došlo je u zbog velikosrpske agresije na državu, kada su Vukovarci masovno ubijani, mučeni, zatvarani, silovani. To je bilo davne '91. godine. Bio je rat i svatko može reći da je rat najveće zlo i da se takve stvari u ratu događaju", rekao je.
"Ne očekujemo da je država mogla zaštititi građane tog zla, to je bila cijena uspostavljanja hrvatske države. 30.000 logoraša srpskih koncentracijskih logora, oduzeta im je sloboda, što smo tim ljudima osigurali u ovih 20 godina? Gdje su prava silovanih žena, obitelji poginulih branitelja? Ako je itko u ovoj državi obespravljen i predugo čeka svoja prava, onda je to jedna ogromna, tiha većina koja i danas živi u Vukovaru i u tišini čeka pravdu noseći svoj ogroman križ, koji je otežan izostankom pravde", istaknuo je Penava.
"Ne dvojeći i ne želeći bilo kome uskratiti bilo kakvo pravo, moram se pozvati na temeljne odredbe Ustava i zdrav razum. Oni govore o tome da se prvo rješavaju ta temeljna pitanja, da prvo je na redu '91. a tek onda neka druga prava koja nisu temeljna koja se potražuju od 2016. godine", rekao je.
"Moj je stav i u ime svih građana Vukovara mogu reći - situacija u Vukovaru nije i neće biti zrela za iskorake u bilo kojem smjeru koji će značiti nadograđivanje ljudskih prava. Ne jer to mi ne želimo, nego naprosto jer pustiti, zaboraviti, prijeći preko ogromne nepravde iz '91. ne možemo, a nepravdu se zna kako se može ispraviti - pravednim odnosom, kaznama i osuđivanjem onih krivih. Dok se to ne dogodi nemam se potrebu ispričavati nikome tko čeka u redu. Ako stradalnici rata 28 godina strpljivo čekaju na pravdu, onda u ovoj državi razumite i shvatite da svi drugi čekaju dok naši ljudi ne nađu pravdu i Vukovar ne nađe svoj mir. A naći će ga kad svi koji su bombardirali Vukovar za to budu odgovarali", rekao je Penava.
"Prava manjina na svjetskoj razini"
Po riječima predsjednika vukovarskog Gradskog vijeća Tomislava Šote, do sada još ni jedan građanin srpske nacionalnosti u Vukovaru nije zatražio nikakav prijepis na srpski jezik i ćirilično pismo. "Prava pripadnika srpske nacionalne manjine u Vukovaru nisu ugrožena", ustvrdio je Šota te rekao da je Gradsko vijeće Vukovara 2016. raspravljalo o pravima srpske nacionalne manjine u Vukovaru na inicijativu gradonačelnika Penave i da se za tiskanje materijala gradskim vijećnicima na srpskom jeziku i ćirilčnom pismu iz gradskog proračuna izdavaja oko 100.000 kuna na godinu.
Predsjednik vukovarskog HDZ-a Damir Barna rekao je kako se već iz odluke Ustavnog suda vidi kolika prava u Vukovaru koriste građani srpske nacionalnosti, a ona su, ustvrdio je, uređena po najvišim svjetskim standardima. Novinarima se obratio i hrvatski branitelj i ratni stradalnik Zlatko Zaoborni koji je rekao da već 28 godina čeka pravdu za zločine koji su počinjeni nad njime i njegovom obitelji.
Pročitajte i ovo
Ustavni sud traži promjene već u listopadu
Podsjetimo, u petak je na konferenciji za novinare predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović kazao da je Ustavni sud ukinuo neke dijelove statutarnih odluka o korištenju srpskog jezika i pisma u Gradu Vukovaru, ne bi li se vijećnicima srpske nacionalne manjine osigurali jednaki uvjeti kao i vijećnicima hrvatske nacionalnosti. Iz Ustavnog suda obvezali su Vladu RH da u roku od godinu dana donese izmjene i dopune Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina.
Šeparović je naglasio da pripadnicima nacionalnih manjina ne smiju zakonom biti stvorene poteškoće u uporabi njihova jezika i pisma. Iskazana je zabrinutost što vukovarsko Gradsko vijeće "nije pristupilo donošenju odluke o mogućnosti, odnosno potrebi proširenja opsega osiguranih individualnih prava pripadnika srpske nacionalne manjine koji žive u Gradu Vukovaru novim pravima iz kataloga prava predviđenih Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj".
Kazao je i da se obveze Grada Vukovara i pisma ne mogu odgađati unedogled. Istaknuo je i da Ustavni sud uzima u obzir specifičnu situaciju toga grada.
Naložio je Gradu Vukovaru da već u listopadu postupi po donesenim zakonskim odlukama te dostavi dokaze o tome.
